»Moglo bi se reći da su me te Paragine najave o novim osumnjičenicima Haaškoga suda iznenadile. No, kad se bolje pogleda što se sve događa u posljednje vrijeme u Hrvatskoj, onda to i nije iznenađenje. Naime, za one koji takve stvari govore, ne znam imaju li točne informacije, ali je činjenica da su uvijek bili glasnogovornici odgovarajuće politike koja je rušila sve ono što je bilo konstruktivno u Hrvatskoj«, odgovara na Paragine najave proširenja optužnica predsjednik Vlade demokratskog jedinstva Franjo Gregurić, u izjavi za Vjesnik.

Dodaje kako je Vlada demokratskog jedinstva u 13 mjeseci uspjela učiniti ono što se u tom vremenu ne bi moglo učiniti da nije bila koalicijska. Gregurić ističe da je ta Vlada bila škola demokracije u kojoj je sudjelovalo sedam parlamentarnih stranaka. »Ovo što se događa rušenje je posljednjih bastiona ugleda u stvaranju hrvatske države, jer kako inače tumačiti navodnu odgovornost te Vlade koja je pokušavala i uspjela stvoriti takvu međunarodnu demokratsku sliku Hrvatske da je 15. siječnja 1992. godine postala međunarodno priznata država, a u UN je primljena sredinom te godine i to u ratnim uvjetima. Ta je Vlada djelovala kad se Hrvatska branila od jugovojske i četničkih parajedinica pobunjenih Srba kako bi mogla opstati, odnosno u vremenu kad su razarani Osijek, Vinkovci, Vukovar, Škabrnja, Zadar, Glina i kad je u Dubici spaljeno 98 osoba«, kaže Gregurić.

Naglašava također da je Vlada demokratskog jedinstva za svog mandata Helsinki Watchu elaborirala svoja stajališta i mišljenja o pojedinim zločinima u Lici. »No, hrvatski se političari potpuno neodgovorno ponašaju prema tom problemu oko kojega nemaju stav, premda bi ga morali imati kad je riječ o određenim svetinjama koje se tiču stvaranja hrvatske države. Ako njima hrvatska država nije trebala, onda im jasno nije trebao ni Domovinski rat«, ističe Gregurić.

Dodaje kako ga čudi predsjednik Liberalne stranke Zlatko Kramarić koji je najbolje osjetio napade na Osijek u vrijeme Vlade demokratskog jedinstva, a sad kaže: "Možda ima nešto krivnje i te Vlade za Pakračku Poljanu i Gospić". »Zaboravio je pritom Vinkovce, Vukovar, Ćelije i tko ih je razorio«, rekao je bivši predsjednik Vlade. »Postavlja se pitanje gdje je u svemu tome stav hrvatske politike i do kuda mogu ići optužbe kojima se razara povijest stvaranja hrvatske države«, naglašava Franjo Gregurić.

Potpuna je laž da sam s Miloševićem dva dana prije akcije »Oluja« dogovarao preseljenje stanovništva, kaže Šarinić, jer smo mi početak te akcije skrivali kao zmija noge: »Nisam potpuno siguran jesam li u to vrijeme bio u Beogradu, morao bih pogledati u bilješke, ali veća je vjerojatnost da nisam.« Na Paragine optužbe da je navodno znao za zločine počinjene u akciji »Medački džep«, Šarinić odgovara da je to besmislica jer je za akciju, kategorički tvrdi, doznao tek kad je bila gotova. O akciji se odlučivalo u vojnom vrhu koji je, naravno, bio u kontaktu s predsjednikom Tuđmanom, ističe Šarinić. On smatra da bi se trebalo prestati baviti spekulacijama o haaškim optužnicama i otvoriti karte.

Paraginim izjavama ne bi trebalo davati pozornost jer on nema nikakvu političku težinu i podršku. Kod nas je dovoljno da netko sazove press-konferenciju i optuži svakog tko mu padne na pamet, i odmah se oko toga diže prašina, što je besmisleno, ocjena je dr. Zdravka Tomca, potpredsjednika nekadašnje Vlade demokratskog jedinstva, a danas potpredsjednika Hrvatskoga sabora.

Tomac ističe kako je činjenica da u inozemstvu i u nas postoje snage koje žele falsificirati povijest i Miloševićevu agresiju pretvoriti u građanski rat u kojem su svi podjednako krivi. Te teze se obnavljaju i ne bi im trebalo davati publicitet, ocjenjuje. No, dodaje da u Hrvatskoj postoje snage, a na tom tragu su i Paragine tvrdnje, koje žele pomoći tim snagama da promijene karakter rata na ovim prostorima. Apsurdno je, prema Tomčevim riječima, optuživati Franju Gregurića, kao predsjednika Vlade demokratskog jedinstva, i još neke ljude za zločine kad su oni sve činili da do toga ne dođe. Gregurić i ta ratna Vlada sve su činili da se Hrvatska obrani od agresije i nemaju nikakve veze sa zločinima, izričit je Tomac. Zaključuje kako bi u Hrvatskoj konačno trebalo prestati s mazohističkim samooptuživanjem, kakvo ne postoji nigdje u svijetu.

Predsjednik HSS-a i Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić nije želio komentirati Paragine tvrdnje o tome da su na popisu haaških osumnjičenika Šarinić, Gregurić, Ivić Pašalić, Vice Vukojević i Miroslav Tuđman. Na upit što načelno misli o nagađanjima s imenima osumnjičenika, Tomčić je rekao: »Najradije bih se popeo na Sljeme i zaurlikao da se već jednom prestane s raspravama o Haagu i stalnim spekulacijama tko je na listi osumnjičenika, a tko nije. Time samo sami sebi nanosimo štetu«. Zna se da je odnos s Haaškim sudom u nadležnosti Vlade i da je ona jedina zadužena za ta pitanja i treba je pustiti na miru da radi svoj posao, poručuje Tomčić.

Potpredsjednik IDS-a Damir Kajin smatra da bi cijelu priču o osumnjičenicima Haaškog suda trebalo »otvoriti« kako bi konačno prestala nagađanja. To je samo uznemiravanje javnosti i stvaranje atmosfere besperspektivnosti, ističe. Ne bi me, međutim, iznenadilo da su na popisu Haaškoga suda i neki od visokih dužnosnika bivše vlasti. No, ja osobno, naglašava Kajin, nemam potrebu za bilo kakvim spekulacijama o mogućim imenima s haaškog popisa. No, znam da neće proći nekažnjeno ni intervencija Hrvatske vojske u BiH, a niti Miloševićeva intervencija u BiH i Hrvatskoj. Smatram da bi bilo najbolje, zaključuje Kajin, da Savjet za suradnju s Haaškim sudom izađe u javnost s relevantnim informacijama.

»Ne bih želio komentirati Paragine izjave, ali situacija s Hrvatskom i Haaškim sudom vrlo je ozbiljna«, rekao je Mate Granić, predsjednik DC-a. »Neosporno je da je Hrvatska dužna surađivati s Haaškim tribunalom ako se radi o pojedinačnim zločinima, bez obzira tko ih je izvršio ili naredio«, kaže Granić, no »postoji mnogo indicija iz Haaga koje upućuju da će Sud ići i na tzv. proširenu zapovijednu odgovornost«. Sasvim je sigurno, nastavlja čelnik DC-a, da su vojno-redarstvene operacije »Bljesak« i »Oluja« bile legitimne oslobodilačke akcije, a da se Vlada demokratskog jedinstva odlučno suprotstavljala svakom zločinu. »Vlada demokratskog jedinstva procesuirala je sve slučajeve za koje je znala, pa tako i Gospić i Pakračku Poljanu, no, pravni organi nisu obavili posao do kraja«, tvrdi Granić. »U Haagu se ni u kom slučaju ne može suditi po načelu objektivne odgovornosti, kako za "Bljesak" i "Oluju", tako ni Vladi demokratskog jedinstva«, zaključuje Granić. Po tom načelu, ni Gregurić ni Šarinić ne mogu biti odgovorni.