U priči o razgovoru načelnika Glavnog stožera HV-a generala Petra Stipetića s haaškim istražiteljima na potezu je sada Carla del Ponte. Daljnji razvoj događaja ovisi o njezinu odgovoru na pismo hrvatske Vlade u kojem se, koliko je zasad poznato javnosti, traži od glavne tužiteljice da razjasni prirodu svojega zanimanja za generala Stipetića, precizira njegov status u tom razgovoru i specificira teme o kojima bi trebala razgovarati. Hoće li odgovor stići pismeno prije njezina posjeta Zagrebu i razgovora s premijerom Ivicom Račanom ili će svoje odgovore prenijeti premijeru usmeno kada se susretnu, također ovisi o tužiteljici Del Ponte. U svakom slučaju, nakon tih odgovora, ma kakvi bili, bit će jasnije i namjere tužiteljstva i mogućnosti koje ostaju Vladi i generalu Stipetiću. Naime, Carla del Ponte može i uskratiti preciznije odgovore na Vladine upite, ali to bi bila samo potvrda da tužiteljstvo pribjegava lovu u mutnom i političkim pritiscima, a da je istraga tek puko pokriće.

Način na koji je upućen prvi poziv generalu Stipetiću, mimo Vladina Ureda za suradnju sa Sudom, koji je jedini legalni organ komunikacije Hrvatske i tužiteljstva, a koji Vlada do danas nije vidjela, brzina kojom je u drugom pismu general Stipetić prometnut iz svjedoka u potencijalnog osumnjičenika i nejasnoće o tome za što bi ga se moglo sumnjičiti upozoravaju u najmanju ruku na to da je tužiteljstvo sklono lovu u mutnom, ali i da je u dijelu hrvatske vlasti bliske Uredu predsjednika barem dosad nalazilo u tome suradnike. Odgovori li Carla del Ponte na Vladin zahtjev za objašnjenja, moći će se barem na nekim pravnim temeljima rješavati sadašnje nedoumice o razgovoru s istražiteljima, koje spominje i sam general Stipetić u jučerašnjem intervjuu "Večernjem listu".

Naime, ako s generalom Stipetićem razgovaraju kao sa svjedokom, onda bi ga ministar obrane ili predsjednik države trebali razriješiti obveze čuvanja državne i vojne tajne i omogućiti mu uvid u relevantnu dokumentaciju, Vladin bi Ured, kao i u slučajevima svjedočenja drugih državnih službenika iz drugih država, trebao utvrditi s tužiteljstvom područja o kojima će svjedočiti. Bilo bi logično da u tom slučaju razgovoru bude nazočna i službena osoba iz Ministarstva obrane koja bi reagirala ako bi razgovor izašao izvan dogovorenih tema. Tako se to, naime, radi u slučaju svjedočenja časnika i državnih službenika drugih država. I kao svjedok, general Stipetić dužan je govoriti istinu.

U slučaju da je u tom razgovoru general Stipetić osumnjičenik, pravila igre bitno su drukčija. Prije svega, u tom bi slučaju on trebao znati za koja ga djela, odnosno za koje zločine iz "Bljeska", "Oluje" ili "Medačkog džepa" sumnjiče. Nije dužan reći ništa što može otežati njegov položaj, nije dužan čuvati nikakve vojne ili državne tajne, već može reći sve što ide njemu u prilog. U slučaju da tužiteljstvo odbije precizirati zločine za koje ga sumnjiči, već se zadrži na općenitoj razini "Oluje" i "Bljeska", to znači da mu je ključna teza kako su "Oluja" i "Bljesak" bile ciljane akcije etničkog čišćenja, odnosno progona, tj. zločini sami po sebi i da kani za njih optužiti vojni, državni i politički vrh. A ako je koncepcija takva, prema dosadašnjim pravnim standardima Haaškoga suda i onima koji će se uskoro učvrstiti kroz presudu Kordiću - nitko iz vrha koga tužiteljstvo nacilja ne može izbjeći optužbe, već je to samo pitanje njihova izbora. Bude li ispitivan kao osumnjičenik, logično je da general Stipetić ima uza sebe odvjetnika koji će paziti na to da svojim iskazom ne tereti sebe samoga. Jer, laik ne može, primjerice, prepoznati trenutak u kojem tužitelj počinje graditi shemu za sudjelovanje u planiranju i provođenju zločina progona, a dosadašnja suđenja u Haagu su pokazala da to ni dobar dio naših odvjetnika nije u stanju prepoznati. Usto, barem zbog mjera osnovnog opreza, bilo bi logično da to nije osoba koja je praktički sudjelovala u pripremi optužnice i tužiteljeve koncepcije etničkog čišćenja kako se razgovor ne bi pretvorio u razgovor s dva tužitelja.

Tek kada bude jasnije kada, zašto, o čemu i u kojem statusu tužiteljstvo zapravo želi razgovarati s generalom Stipetićem, moći će početi pripreme za razgovor. Naravno, u Zagrebu, jer bi bilo izvan pameti da šef vojske jedne države ide u Haag na razgovore s istražiteljima i ne vjerujem da je to ikad haaško tužiteljstvo zatražilo. Ali, za domaću uporabu senzacionalno zvuči. Javni razgovori s istražiteljima, koje priželjkuje general Stipetić, kako u vezi s njima ne bi poslije bilo podmetanja, nisu uobičajeni. No, kako nam kaže jedan pravni stručnjak, možda bi se moglo dogovoriti da general Stipetić poslije učini javno dostupnom autoriziranu izjavu svojeg razgovora s istražiteljima. A možda bi se moglo i postići da se hrvatski politički vrhovi prestanu međusobno razračunavati preko Haaškoga suda i da napokon shvate da to nije junačka narodna pjesma, već specifičan sud praktički bez ikakvih instrumenata kontrole i izrazito politički obojen, koji je, na žalost, svojim dosadašnjim radom pokazao da mu od istine treba samo onaj dio koji potvrđuje navode njegovih tužitelja.

Višnja Starešina

Za posjet glavne tužiteljice Carle del Ponte Zagrebu glasnogovornica glavne tužiteljice Suda Carle del Ponte Florence Hartmann kazala je da će vjerojatno biti održan idućeg ili možda već krajem ovoga tjedna. Ponovila je i da će ICTY redovita saslušanja za postupke koji su u tijeku nastaviti u ponedjeljak, 8. siječnja, a tri dana ranije, u petak, na konferenciji za novinstvo javnost će biti upoznata s aktivnostima suda u idućim tjednima i mjesecima. (H)