ZAGREB - Misteriozno haško pismo Vladi u kojem se imenuje pedesetak bivših Vladinih dužnosnika, ne samo da postoji, nego, kako tvrde naši izvori bliski vlasti, postoje dva različita pisma koja siju paniku među bivšim, a i današnjim državnim dužnosnicima.

Prvo pismo, koje već neko vrijeme kruži državnim vrhom, upućeno je od hrvatske misije pri Ujedinjenim narodima. U njemu se upozorava na stav haškog suda i njegove predsjednice Carle del Ponte da u iduće četiri godine podignu optužnice protiv 100-i50 ljudi iz vojnog i državnog establishmenta država bivše Jugoslavije. Zbog toga, odlučeno je da se u skoro vrijeme, a svakako prije posjeta Carle del Ponte, sastane sadašnji hrvatski državni vrh i zauzme zajednički stav prema mogućim novim haškim izazovima. Sastanku bi obvezno prisustvovao i predsjednik Stipe Mesić. Također, po dolasku Carle del Ponte u Zagreb, primili bi ju zajedno svi ljudi iz državnog vrha, a ne samo premijer Račan.

Uz to upozorenje iz hrvatske misije pri UN-u, Hrvatska je, kako doznajemo, primila pismo u kojem je poimenice pobrojano između 30 i 50 ljudi koji su dolazili u kontakt s predsjednikom Franjom Tuđmanom. No, njihovo pobrojavanje ne znači i da će ti ljudi biti optuženi. Haag, naime, traži transkripte njihovih razgovora s Tuđmanom, te neke dokumente vezane za Oluju, pa će tek nakon njihovog proučavanja procijeniti tko bi od ljudi s liste mogao biti osumnjičeni, tko svjedok, a tko s haškim sudom neće ubuduće imati nikakvog posla. Gledano u svjetlu upozorenja iz UN-a, haški zahtjev bi bio operacionalizacija stava o podizanju 100-150 optužnica.

Haag se dosad, objašnjava naš izvor, interesirao za akcije Medački džep, Bljesak i Oluju, te postolujne zločine. No, prije tri mjeseca se ICTY počeo interesirati o tome dokle bi odgovornost za počinjene zločine mogla sezati u državnom vrhu. Kako je proučavanje Haagu dostupnih, službenih dokumenata pokazalo da nikakve službene odluke o činjenju ili prikrivanju zločina nisu donijete, ICTY želi ispitati mogućnost o tome je li postojala druga linija zapovijedanja, kojom se, eventualno, zločine moglo potaknuti i zataškati. Haag, dakle, sumnja na to da su se zločini počinjeni s hrvatske strane prikrivali u samom vrhu vlasti.

Sadašnja Vlada je u nezgodnoj poziciji, budući da bi trebala predati tražene ugovore, no moguće je da time ugroze interese nacionalne sigurnosti, drži naš izvor. On smatra da se najnovijim haškim zahtjevom u pitanje dovode temelji Domovinskog rata i same države, što bi moglo dovesti do daljnje polarizacije društva. Vlada je, stoga, zatečena i nije sigurna koji korak bi trebalo poduzeti. Glavna tema špekulacija u krugovima bivše i aktualne političke vlasti je, doznajemo nadalje, je li na popisu i ime predsjednika Stipe Mesića, koji je početkom devedesetih kao HDZ-ov kadar obavljao visoke državne dužnosti. Po nekoj logici bi i Mesićevo ime stoga trebalo biti na haškom popisu, no ako ga nema, špekulira se i dalje, onda bi to moglo značiti da predsjednik države ima s haškim sudom neki poseban aranžman.

Glasnogovornica predsjednika Stjepana Mesića, Vjera Šuman rekla nam je kako predsjednik neće davati nikakve izjave povodom navodnih novih haških pisama jer smatra da je za odnose s Haagom jedino nadležan vladin Ured za odnose s Haškim sudom.

Ne osjećam se, naravno, ugodno u cijeloj ovoj situaciji. Susreo sam se s Franjom Gregurićem, a otići ću i do zamjenika premijera Granića da vidim o čemu se radi. Moja je procjena da će Tribunal, kao primarno politička, a ne pravosudna institucija, pokušati stvoriti ravnotežu između Hrvatske i Srbije i Republike Srpske. No, mislim da bi Haag uz čvrsta jamstva, pristao da se pojedinim osumnjičenicima za ratne zločine danas sudi u Hrvatskoj. Kad već bivša vlast to nije učinila, premda je morala.