Akciju oslobađanja Medačkog džepa HV i specijalne postrojbe MUP-a počele su 9. rujna 1993. u 6 sati. Kao izaslanik Glavnog stožera HV-a Petar Stipetić dolazi u Liku i 15. rujna potpisuje sporazum prema kojem se HV istog dana trebao povući na početne položaje. Sela Medačkog džepa - Divoselo, Čitluk i Medak - pripadala su u takozvanu ružičastu zonu i bila su pod kontrolom kanadskog bataljuna UNPROFOR-a.

Naknadnim pregovorima rok za povlačenje produljen je do 16. rujna, ali su jedinice UNPROFOR-a počele ulaziti na to područje dan kasnije, a cijelim prostorom Medačkog džepa zavladale su tek 19. rujna. Još 17. rujna hrvatska strana predala je Srbima 52 tijela stradalih. UNPROFOR je nakon ulaska 17. rujna na to područje na više lokacija pronašao 18 tijela, od kojih su za neke utvrdili da su ubijeni u roku od 24 ili 48 sati, dakle nakon što je general Stipetić potpisao sporazum o povlačenju hrvatskih snaga. Naknadno su na tome području koje je HV napustio pronađena još tri tijela. U izvještaju o istrazi o Medačkom džepu iz prosinca 1994. godine ekspertna skupina UN-a predložila je da se dvojica hrvatskih časnika optuže za ratni zločin neopravdanog i prekomjernog uništavanja imovine jer je UNPROFOR kad se vratio zatekao potpuno uništena, minirana i zapaljena sela. Također se predlaže da se "nitko ne optuži za bilo koje ubojstvo ili mučenje koje se dogodilo tijekom operacije". Nitko nije identificiran kao odgovoran za takve zločine te, iako su evidentirana neka očigledna ubojstva, nema nesumnjivog dokaza da je neki od zapovjednika za to indirektno odgovoran, preporučuje se u izvještaju ekspertne komisije UN-a.

Prema izvještaju kanadskog UNPROFOR-a, nakon što se prema potpisanom sporazumu HV trebao povući istog dana, 15. rujna, hrvatske jedinice su zapucale prema Kanađanima rafalnom paljbom i granatama. Jedan od unproforaca je ranjen. Kanađani su i 16. ujutro čuli eksplozije i rafalnu paljbu. Prema naknadnom dogovoru postignutom nakon potpisanog sporazuma, Kanađani su 16. rujna u podne trebali preuzeti hrvatske položaje, ali su ih u tome ponovno zaustavile hrvatske jedinice.

Nakon provedene istrage u HV-u suspendirana su dva zapovjednika akcije Rahim Ademi i Mile Kosović. Haaški sud je istragu o ubojstvima nakon akcije Medački džep počeo još 1996. godine. Među ostalim, od Hrvatske je Haag tražio podatke o istrazi i kompletnu dokumentaciju. o 52 tijela predana srpskoj strani odmah nakon akcije. Deset zarobljenih srpskih vojnika hrvatska strana predala je srpskoj 19. prosinca 1993., a srpskoj stranije predano i desetak staraca koji su bili evakuirani u Karlobagu u motelu Zagreb. Od 52 tijela predana 17. rujna, troje ih nije identificirano. Za 11 tijela koja su haaški istražitelji u travnju pronašli u Obradović Varoši u Gospiću također je utvrđeno da pripadaju žrtvama Medačkog džepa, ali podaci o njihovoj identifikaciji još nisu poznati. S tijelima iz Obradović Varoši, ukupno je 14 neidentificiranih tijela.

Prema podacima Informativno-dokumentacionog centra Veritas, još se ne zna gdje su ostaci još četiri osobe koje se vode kao nestale u akciji Medački džep. Osim 52 tijela koje je hrvatska strana predala Srbima, prema podacima srpske strane ukupno je za vrijeme akcije ili nakon nje ubijeno ili nestalo 36 osoba, od kojih se četiri još traže.