Vjesnik: 08. 01. 2001.
Optuženima suditi u Beogradu, u Haag samo na »popravni ispit«?
Navodni američki obrat o mjestu suđenja Slobodanu Miloševiću pripisuje se uspjesima nove jugoslavenske vlasti i njezine dinamične diplomacije
ZAGREB, 7. siječnja - Intervju američke državne tajnice Madeleine Albright agenciji Reuters, objavljen prošloga petka, u kojemu ona kaže kako SAD ne bi imale ništa protiv da se bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću za ratne zločine sudi u Beogradu, a pod jurisdikcijom Haaškog suda, izaziva brojne r
eakcije na srbijanskoj političkoj sceni.Odlazeća državna tajnica je, samo dan nakon što se u Washingtonu susrela s jugoslavenskim ministrom vanjskih poslova Goranom Svilanovićem, iznenadila javnost odstupanjem od ranijega američkog stava da se Miloševiću bezuvjetno mora suditi pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu. On tvrdi kako joj je bitno da međunarodna pravda bude zadovoljena, jer je Milošević počinio međunarodne zločine, stoga će prihvatiti u suđenje u Beogradu prihvati li ga prije toga ha
aška tužiteljica Carla del Ponte.Glasnogovornica ICTY- ja Florence Hartmann odmah je otklonila tu ideju ponovivši da je tužiteljica jasna u namjerama da se optuženicima sudi pred Haaškim sudom koji ih je i optužio. Po njezinom navodu, del Ponte je spremna prihvatiti jedino saslušavanja u Beogradu, ali suđenje ne dolazi u obzir, jer Beograd nije neutralni teritorij i tamo bi bilo teško dovesti svjedoke.
Ministar Svilanović je izjavio da je s Albright razgovarao »o nekoliko ideja, a jedna od njih je formiranje komisije za istinu«. Objasnio je i da »postoji mogućnost da se u cjelosti surađuje s Tribunalom, a da se optuženima sudi u Jugoslaviji«, a državnu tajnicu izvijestio da se o tome već vode pregovori s haaškom tužiteljicom.
Reagiranja srbijanske javnosti na najnovije vijesti u vezi s mogućnošću da se Miloševiću sudi u Beogradu brojna su i često polaze od (namjerno ili slučajno) krivo protumačenih pretpostavki. Navodni američki obrat se pripisuje uspjesima nove jugoslavenske vlasti i njezine dinamične diplomacije, a dočekan je s oduševljenjem jer umanjuje mogućnost negativne rekacije zbog eventualnog Miloševićeva izručenja.
Odavno su u Srbiji prisutne teze kako Ustav ne dopušta izručenje jugoslavenskih državljana sudovima drugih država i ignorira se činjenica da je Haaški sud međunarodna institucija koju je utemeljio UN. »Najbolje rješenje i za Jugoslaviju i za svijet jest da se optuženima za ratne zločine sudi na teritoriju SRJ, ali u suradnji s Haaškim sudom«, ocijenio je ministar u prijelaznoj vladi Srbije i stručnjak za međunarodno pravo Gašo Knežević za beogradski denevnik Glas javnosti. Po njegovoj ocjeni, na taj bi se način zadovoljile dvije vrste zahtjeva: unutrašnji, da se optuženima sudi kod kuće, i vanjski, da im sudi Haaški sud, a podizanjem zajedničke optužnice izbjeglo bi se da se za isti zločin sudi dva puta.
Komentirajući prijedlog ministra vanjskih poslova SRJ Gorana Svilanovića da se formira Komisija za istinu, koja bi bila sastavljena od domaćih i stranih stručnjaka i bavila se istragom o zločinima u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu, Knežević je rekao da u jugoslavenskom slučaju nema dovoljno ugledne ličnosti koja bi koordinirala takvom komisijom. Ima analitičara koji podsjećaju da je Albright ipak na kraju karijere, drugi misle da se američka politika prema SRJ ne mora bitno izmijeniti, a treći drže da bi suđenje u Haagu moglo biti poput »popravnog ispita«, ako domaće sudstvo ne ispuni ulogu na zadovoljavajući način.
Vesna Fabris Peruničić