Zlatko Tomčić kazao je da se ne može govoriti o dugom, već eventualno o dvomjesečnom zakašnjenju otkako su prihvaćene ustavne promjene. Naime, do donošenja tih promjena, predsjednik Republike Hrvatske imao je potpune ovlasti da te transkripte zadrži u Uredu. Nakon ustavnih promjena logično je da se barem dio dokumenata koji obuhvaćaju podatke u vezi s Haaškim sudom vrati pod ingerenciju Vlade, rekao je Tomčić. Dodao je kako nema podataka o tome koliko je tih transkripata predsjednik Republike dao mimo Vladina ureda. Činjenicu pak da Sabor još nije donio zakon o raspolaganju arhivskom građom, na što se obvezao svojim zaključcima, predsjednik Tomčić nije želio komentirati.

Bivši predstojnik Ureda predsjednika Tuđmana Ivica Kostović, govoreći o dokumentaciji u tom Uredu, rekao je kako je postojala odluka Vlade da se svi dokumenti moraju popisati i predati UNS-u. Izuzetak su bili neki privatni razgovori predsjednika Republike Hrvatske. Upravo na temelju te odluke Vlade i Pravilnika o službenoj tajni, svi su se dokumenti popisali, objasnio je Kostović te istaknuo da postoji oko 14.000 različitih dokumenata. Podsjetio je da je taj posao radilo povjerenstvo i to gotovo dva mjeseca, te da je nakon toga sve dokumente ponovo prekontrolirao i popisao UNS prije preuzimanja. Kostović je također rekao da je sve bilo zapečaćeno, a UNS je odlučio da dokumentacija ostane u Uredu Predsjednika. Budući da je sve to provedeno prema odluci Vlade, ona je, smatra Kostović, obvezna kontrolirati svrsishodnu upotrebu dokumenata i to od trenutka kad su zapečaćeni. Dodaje da se pečat može skinuti ili naredbom UNS-a, ili naredbom iz Predsjedničkog ureda.

Goranka Jureško