Slobodna Dalmacija: 11. 01. 2001.
OTKRIVAMO: POZADINA DOBROVOLJNE PREDAJE BIVŠE PREDSJEDNICE REPUBLIKE SRPSKE HAAŠKOME SUDU
POKAJNICA BILJA MOGLA BI "UTOPITI"
- KARADŽIĆA, MLADIĆA I MILOŠEVIĆA!Iako Haaški sud ne poznaje instituciju "pokajnika", poznavatelji njegova rada skloni su tvrditi da je, baš zbog činjenice dobrovoljne predaje Biljane Plavšić, neka vrsta ranijeg dogovora morala postojati. Haagu treba svjedok u procesima protiv "najvećih riba" - Karadžića, Mladića i Miloševića
Piše: Bisera LUŠIĆ
Bivša predsjednica Republike Srpske Biljana Plavšić optužena je za ratne zločine, a onda se dobrovoljno predala Haaškome sudu! Nakon što je izviještena o tome da je protiv nje podignuta optužnica te da je izdan nalog za uhićenje, u skladu s prethodnim dogovorom, Biljana Plavšić je zrakoplovom stigla iz Banje Luke u Haag. Njezino prvo pojavljivanje pred Raspravnim vijećem bit će u četvrtak, kada će se, nakon čitanja optužnice, izjasniti o tome osjeća li se krivom ili ne.
U tajnoj optužnici koja je izdana pod pečatom u travnju prošle godine, Biljana Plavšić je kao bivša članica Predsjedništva Republike Srpske i Vrhovnog zapovjedništva oružanih snaga bosanskih Srba optužena za genocid, zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja te teške
povrede Ženevske konvencije u BiH 1991. i 1992. godine.U tekstu optužnice također stoji da je ona te zločina počinila zajedno s Momčilom Krajišnikom, koji se od prošle godine nalazi u zatvoru Scheveningen. Glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte, koja je pozdravila predaju Biljane Plavšić, podnijet će zahtjev da se Plavšićki i Krajišniku održi zajedničko suđenje.
Biljana Plavšić prva je žena koja je optužena od strane Haaškog suda, no, unatoč tome, nije, kako smo doznali, tražila nikakve posebne povlastice u zatvorskoj jedinici. Balkanska "čelična lady", kako su tijekom proteklih godina mediji nazivali Biljanu Plavšić, prema riječima šefa njezina odvjetničkog tima Krstana Simića, službeno je u srijedu dobila zapečačenu omotnicu s optužnicom, no on također
naglašava kako optuženica nije postigla nikakav raniji sporazum sa Sudom o njezinom posebnom statusu nakon predaje.Ministar pravosuđa Republike Srpske Čedo Vržina tvrdi pak kako vjeruje da Biljana Plavšić nije učinila "apsolutno ništa što bi se moglo povezivati s ratnim zločinima" te da će ona biti "prva osoba iz Republike Srpske koja će biti oslobođena svih optužbi".Bivša čelnica RS-a imala je, nakon saznanja o tome da u Haagu postoji zapečaćena optužnica s njezinim imenom, mogućnost suradnje s Haagom ili mogućnost bijega iz zemlje, s obzirom na to da je izdan nalog za njezino uhićenje koje je trebao izvršiti Sfor.
Kada je odlazila u Haag, tvrde naši izvori pri Sudu, ona je znala da će biti optužena. Iako Sud ne poznaje instituciju "pokajnika", kako je to slučaj u hrvatskom ili američkom zakonodavstvu, hrvatski odvjetnici koji brane pojedine optuženike pred Haaškim sudom, skloni su tvrditi da je, baš zbog činjenica što je Plavšićka dobrovoljno otišla u Haag, neka vrsta ranijeg dogovora morala postojati.
U slučaju njezina iskrenog priznanja pred Raspravnim vijećem u četvrtak o tome da se osjeća krivom po svim točkama optužnice, takav stav i kooperativnost Sud bi mogao honorirati ublažavanjem njezine kazne.
Odvjetnici stoga podsjećaju na slučaj Dražena Erdemovića koji je priznao više od 70 ubojstava, a dobio je samo pet godina zatvora zbog suradnje sa Sudom, te danas živi pod lažnim identitetom u novoj domovini.
Haaškom sudu, tvrde poznavatelji njegova rada, treba svjedok u slučajevima koji će se voditi protiv "najvećih riba" — Radovana Karadžića, Ratka Mladića i Slobodana Miloševića, jer se nalozi za počinjene zločine nisu izdavali pismenim, već usmenim putem. Stoga upravo sudionik ili sudionica tih događaja koji su spremni "propjevati" mogu posvjedočiti o
politici koja se vodila, planiranom etničkom čišćenju i zločinima.Biljana Plavšić od 1992. godine do 1995. godine držala je vodeću poziciju u političkoj nomenklaturi bosanskih Srba i bila je blisko povezana s ostalim liderima koji su već optuženi za ratne zločine, među kojima su najvažniji Karadžić i Mladić. Bivša čelnica RS-a 1997. godine učinila je nagli zaokret prema politici svojih nekadašnjih bliskih suradnika, optuživši "hardlinere" za korupciju i ratno profiterstvo, a time je dobila i međunarodnu po
dršku.Premda je zadržala svoje nacionalističke stavove, te često kritizirala rad Haaškog tribunala, stekla je naklonost Zapada pa je i američka državna tajnica Madeleine Albright izjavila kako cijeni Plavšićkinu suradnju s Haagom, a njezin odlazak pred Sud
smatra hrabrim korakom.Sukob sa Slobom
Kada je 1993. godine Slobodan Milošević doputovao u BiH ne bi li nagovorio srpsko vodstvo da potpiše Vance-Owenov mirovni plan, Biljana Plavšić odbila se rukovati s njim. Tada mu je kazala kako je on prodao bosanske Srbe ne bi li spriječio sankcije međunarodne zajednice protiv Srbije i Crne Gore.
Plavšićka je jednom i objasnila zašto Srbi u BiH trebaju veći postotak teritorija nego Muslimani: "Muslimani žive jedni na drugima. Mi Srbi trebamo prostor".