Sve je počelo u "Oluji" kada sam još uvijek bio ročni vojnik. No, kada sam prešao u profesionalnu sedmu gardijsku brigadu, poznate "Pume", sve je krenulo naopako. Tada sam, naime, upao u ozbiljne probleme s drogom, priča nekadašnji pripadnik varaždinske specijalne brigade "Puma". On se trenutno liječi od ovisnosti od heroina u Centru za prevenciju i liječenje ovisnosti Varaždinske županije, a želio je ostati anonimari. "Na terenu nisam mogao funkcionirati normalan kao uostalom ni većina vojnika koje sam tamo upoznao", priča nam bivši vojnik i dodaje: "Budući da je većina ekipe iz moje brigade bila iz Zagorja, oni su konzumirali alkohol. Ja sam, eto, bio skloniji narkoticima.

Tragom ove priče i cijelog niza sličnih, koje zadnjih dana pune novinske stupce, redakcija "Republike" je tražila očitovanje nadležnih institucija - Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova, te predsjednika Komisija za suzbijanje zloporabe droga Vlade RH, dr. Ante Barbira, no do zaključenja ovog broja nismo dobili nikakav odgovor. Budući da prozvani nisu našli shodnim odgovoriti na pitanja, o umiješanosti ljudi iz vojske i policije u poslovima s drogom svjedoče sljedeći slučajevi.

Prema pisanju tjednika "Feral Tribune", koje nitko nije demantirao, kamp za obuku specijalnih jedinica Hrvatske vojske Šepurine (pokraj Zadra) drogom su redovito opskrbljivali Ivan Skender i, sad već pokojni, zadarski diler Senko Perak. Tom su akcijom, prema pisanju "Ferala", rukovodili ljudi iz Ministarstva obrane kojemu je Gojko Šušak u to vrijeme bio na čelu. Navodno su u Šepurine svako malo stizali kontigenti heroina i kokaina koji se potom distribuirao pd čitavom području Dalmacije. A za taj unosni posao su, navodno, znali generali Ante Roso i Ante Gotovina (obojica kumovi Gojka Šuška), te Werner Ilić koji danas glasi kao hrvatska ratna legenda. U Šepurine su, piše dalje "Feral", po prispjeću vrijednog tereta - a po nalogu pukovnika Željka Maglova - stizali automobili splitske ispostave Vojne policije koji su drogu razvozili na unaprijed određene lokacije.

Zanimljivo je da je tom prilikom "Feralovom" novinaru izvor iz zagrebačke policije potvrdio da su sve operativne obrade vezane uz drogu bile u nadležnosti SZUP-a. Dok je odjelima za droge policijskih uprava ostavljeno da se bave djecom koja kod sebe imaju jedan joint ili tabletu ecstasyja. Također je rečeno da su svi policajci, koji su se godinama bavili otkrivanjem narko-lanaca i bilježili odlične uspjehe u suzbijanju raspačavanja droge, tijekom zadnjih deset godina mahom poslani u mirovinu ili su sami zatražili umirovljenje kad su vidjeli da ne mogu raditi svoj posao.

U poslove s drogom bio je umiješan i Nikola Krišto, tadašnji bojnik Sigurnosno-informativne službe Ministarstva obrane i kasniji koautor famozne Predstavke trojice SIS-ovaca. Naime, Krišto je uhićen početkom 1994. u varaždinskom hotelu "Turist" kada su u njegovom automobilu pronađena četiri kilograma heroina. Slijedi zatim slučaj vojnog policajca iz Karlovca Vladimira Šitića. Naime, početkom veljače 1995. Štitić je bio s ekipom kod koje je policija pronašla trideset i tri kilograma heroina. No, Štitić je uspio pobjeći. Slučaj iz 1997. govori o umiješanosti djelatnika MUP-a Tomislava Banovića u posao s 375 kilograma kokaina, zaplijenjenog na zagrebačkom carinskom terminalu u Jankomiru. Možda najpoznatiji slučaj je onaj genarala Ivana Andabaka, koji se dogodio potkraj 1999. u Rijeci. Tada je otkrivena pošiljka kokaina od 650 kilograma, a za krijumčarenje je u Hrvatskoj zasad optužen samo navedeni general.