Republika: 12. 01. 2001.
UOČI DOLASKA CARLE DEL PONTE VLADA PRED ULTIMATUMOM
Račan mora odstupiti od 13 haaških točaka ili će Hrvatska ponovo potonuti u izolaciju
Hrvatska nije sa Sudom ravnopravna, pa da s njim pregovara
Piše: Bruno Lopandić
Međunarodni diplomatski krugovi razočarani su posljednjim ponašanjem hrvatske Vlade i zaoštravanjem odnosa s Haaškim sudom, pa su mnogi od njih svojim glavnim gradovima poslali bilješke prema kojima veliki vanjskopolitičla kredibilitet Hrvatske polako kopni.
Početno veliko oduševljenje zbog novog smjera hrvatske Vlade pretvorilo se u sumnjičavost - kazao je "Republici" jedan europski diplomat. "Susret predstavnika hrvatske Vlade i glavne tužiteljice Haaškoga suda Carle del Ponte stoga se drži ključnim u ocjeni želi li Račanova Vlada nastaviti kredibilan dijalog s međunarodnom zajednicom i ponovno potonuti u izolaciju iz koje se tako teško izvukla", naveli su strani diplomatski izvori ne
koliko dana prije dolaska Carle det Ponte u Zagreb.Stajalište hrvatske Vlade u 13 točaka unaprijed je odbačeno kao pravno neutemeljeno i, kako navode izvori Tužiteljstva, ne može biti ozbiljnim temeljem za cjelodnevne razgovore u Zagrebu.
Diplomatski predstavnici u Zagrebu nadaju se da će susret predstavnika hrvatske Vlade i glavne tužiteljice Haaškoga suda biti prava prigoda za razjašnjenje nekih nesporazuma u komunikaciji. "Glavna je stvar da se strasti stišaju i da se za stolom razgovara utemeljeno i ozbiljno", navodi strana diplomacija. Formulaciju nesporazuma koristi i Haaško tužiteljstvo.
Djelomično olakšanje pred razgovore donijele, su izjave hrvatskog ministra vanjskih poslova Tonina Picule. Izjavio je kako treba zaustaviti politizaciju ovoga pitanja zbog pojedinačnih stranačkih interesa i stvar prepustiti u ruke stručnjaka. Ipak, kako smo saznali, Markov trg i dalje drži popis od 13 točaka dobrim temeljem za razgovore, a ne, kako su to već neki nazvali, pregovore. Hrvatska nije s Haaškim sudom ravnopravna, pa sa Sudom ne pregovara. Nije ni u poziciji puno toga tražiti, što se posebice tiče dijela hrvatskih zahtjeva za promjenom statuta i načina rada Suda, kako to stoji u Vladinu dokumentu.
Vlada je, naime, u pismu tražila da Sud prilikom pokretanja postupka poštuje vremenski slijed i da napusti princeip gonjenja odgovornih samo na vodećim položajima.
“Vlada bi se trebala zapitati je li ta promjena u njezinu interesu. U slučaju napuštanja tih načela, na Miloševićevu optužnicu čekalo bi se sljedećih dvadeset godina, a on bi mirno sjedio u Beogradu", naveo je naš izvor. Haaški sud optužbe o kriminalizaciji Domovinskog rata i primjeni dvostrukih standarda odlučno odbacuje, te takve navode u Vladinih 13 točaka smatra potpuno neutemeljenima.
Izvori u sjedištu Europske unije u Bruxellesu kazali su "Republici" kako se nadaju da će se spor između Hrvatske i Haaškoga suda izgladiti jer bi u suprotnome mogao naškoditi sklapanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji Hrvatska sa EU-o
m treba potpisati ove godine.