Dok se hrvatski političari u odbrojavanju posljednjih dana pred dolazak glavne tužiteljice Haaškog suda Carle del Ponte i dalje bave nagađanjima hoće li ona u svojoj aktovci donijeti koju optužnicu ili ne, u nedjelju poslijepodne o toj će temi u Banskim dvorima razgovarati domaćin susreta premijer Ivica Račan i šef države Stipe Mesić. Njihov sastanak, na koji će Predsjednik doputovati direktno s kratkog radnog odmora na Hvaru, trebao bi se isključivo baviti dolaskom Carle del Ponte, odnosno gorućim pitanjem suradnje Hrvatske s Haaškim sudom.

Već je najavljeno da će se glavna tužiteljica tijekom svog jednodnevnog boravka u Zagrebu susresti samo sa članovima Vlade, no, bez obzira na ranije izjave kako šef države i premijer imaju potpuno istovjetna stajališta što se tiče odnosa Haaga i Hrvatske, očito je da se ipak dodatno žele "koordinirati" i još jednom utvrditi pozicije koje će hrvatski dužnosnici zauzeti u razgovoru s energičnom haaškom tužiteljicom.

I pored konstruktivnog sastanka Predsjednika i premijera, sve više je onih koji su u napetom očekivanju dolaska Carle del Ponte skloni tvrditi da će ona u Zagreb ipak stići s nekoliko zapečaćenih kuverti. Optužnice su već napisane krajem prošle godine, a već prigodom svojih ranijih boravaka u Hrvatskoj, glavna tužiteljica javno je kazala kako će o osobama o kojima se vode istrage ili koje će biti optužene, prvo izvijestiti članove hrvatske Vlade.

Kada ih odlučna tužiteljica izvijesti o mogućim ili gotovim optužnicama, premijer i njegovi suradnici dobit će određeni rok da se dogovore i odrede prema optužnicama, a na njih će biti prebačen i vrući krumpir da hrvatsku javnost izvijeste o tome koje osobe Haag traži. Na krilima ovotjedne optužbe protiv dugogodišnje liderice bosanskih Srba Biljane Plavšić, Carla del Ponte pokazat će principijelnost i u slučaju Hrvatske, a to je da je isključivo zanima odgovornost političkog i vojnog vrha u vezi s počinjenim zločinima.

Godine koje haaško Tužiteljstvo zanimaju su 1991. i 1995., odnosno događaji tijekom vojnoredarstvene akcije Oluja. Kako je već ranije jasno rečeno da bi se na listi haaških optuženika našao i prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, njegovi najbliži suradnici 1991. i 1995. godine vrlo vjerojatno su također pod povećalom haaških istražitelja. No, naši sugovornici skloni su tvrditi kako Vlada demokratskog jedinstva ne treba "strahovati" da bi se njezini članovi mogli naći na listi okrivljenika jer su se sve odluke donosile na Pantovčaku.

Ipak, pouzdani izvori, bliski Tribunalu, smatraju da bi jedan od optuženika mogao biti bivši ministar unutarnjih poslova Ivan Vekić i to po načelu osobne i zapovjedne odgovornosti. Za 1991. godinu, Haag bi hrvatskim dužnosnicima još mogao "progledati kroz prste", s obzirom da tada nije postojala čvrsta koordinacija u obrani zemlje, niti jasno razrađena hijerarhijska struktura, no jedina "opasnost" leži u mogućem činovničkom tumačenju odgovornosti od Haaškog suda. Odnosno, članovi Vlade demokratskog jedinstva mogli bi zanimati Haag ako se istražitelji zadrže na stajalištu da je Vlada kao poluga izvršne vlasti, u kojoj su sjedili ministri policije i vojske, samom svojom funkcijom morala biti odgovorna za ono što se u Hrvatskoj događalo.

Strukture vlasti morale su tijekom oslobađajuće akcije znati da postoji mogućnost osvete i osigurati civilno stanovništvo te kazniti počinitelje zločina, no to nije učinjeno. Stoga Haaški sud zanima i izvršna vlast u tom razdoblju, dakle ministri premijera Nikice Valentića, vojni vrh na čelu s načelnikom Glavnog stožera te savjetnički tim tadašnjeg šefa države.