Republika: 14. 01. 2001.

Vjerodostojnost Ustavnog suda i njegovih odluka još je na kušnji

“Obavi li parlament izbor ustavnih sudaca na dostojan način bit će to tek malo iskupljenje za grijehe besramnog "dilanja" s HDZ-om

Piše: Gordana Grbić

Postupak izbora triju sudaca Ustavnog suda, za sada teče sasvim drugačije nego li izbor osam sudaca - gotovo cijelog suda koji je tada brojao 11 sudaca - prije dvije godine, neposredno pred parlamentarne izbore. Tada je podnošenje kandidatura i izbora trajalo od petka do srijede, a ovoga puta samo je rok za prijavu kandidata trajao gotovo mjesec dana. Barem na prvom koraku, čini se, udovoljeno je ustavnom načelu o dostupnosti javnih dužnosti svim građanima pod jednakim uvjetima.

Za razliku od prethodnog izbora kada je čak i kandidiranje bilo dostupno samo odabranima čija su imena prethodno dogovorena u sramnom trgovanju tadašnje oporbe i HDZ-a. Osim osam "povlaštenih" kandidata HDZ-a, SDP-a i četvorice ( dr. Smiljko Sokol, Marijan Hranjski, Ivan Mrkonjić, mr. Ivan Matija, dr. Petar HIarić, dr. Jasna Omejec, Emilija Raić i Vice Vukojević, pristigle su još tri kandidature HSLS-a i HSP-a ( Mladen Žuvela, mr. Hrvoje Momčinović). Budući da te kandidature nisu bile u dogovorenom paketu, ta trojica kandidata nisu ni imala nikakve šanse.

Bitna je razlika i da dan prije isteka roka za podnošenje prijedloga za ustavne suce, još ni jedna politička stranka nije iskoristila pravo da nekoga predloži. Učinili su to ili pojedinci sami ili pravničke udruge i institucije. Moguće je da se to u zadnji čas promijeni, ali stranke su, čini se, postale svjesne da bi zbog loših prethodnih iskustava njihovim kandidatima bilo kakvo stranačko obilježje više štetilo nego koristilo.

Za sada je struka predložila struku, ali i bez političkog favoriziranja nekog od kandidata, konačni izbor neće biti lak jer kako uspoređivati i vrednovati nečiju akademsku karijeru i tomove stručnih radova, a bez i jedne napisane presude, i nečije četrdesetgodišnje "guljenje" sudačkih klupa, tisuće donesenih presuda, a skromnu ili nikakvu pravnu literaturu.

Izbor neće biti lak, ali nakon završetka roka za podnošenje prijava i objave svih imena, vjerojatno u utoriak, nastavak postupka u Odboru za Ustav i poslovnik, i potom u Zastupničkom domu, morao bi biti javan. Samo tako bit će jasni kriteriji prema kojima su među iskusnim pravnicima, a svi udovoljavaju formalnim uvjetima, trojica dobila prednost.

U krugovima bliskim Odboru za Ustav i poslovnik kao poželjne kriterije, kojih bi se trebalo držati pri odabiru, uz stručnost ističu i regionalnu, te spolnu zastupljenost. Regionalnom kriteriju bit će teško udovoljiti jer su svi do sada predloženi kandidati iz Zagreba.

Spolnu strukturu Suda, u kojem su sada dvije sutkinje, trebalo bi popraviti u korist žena, a bit će to i moguće jer su medu kandidatima do sada tri žene. Primijeni li se moderni princip ravnopravnosti spolova, tada bi u slučaju da dva kandidata imaju iste uvjete, prednost trebao imati kandidat onog spola koji je u tom tijelu podzastupljene. U slučaju Ustavnog suda to su žene!

U Ustavnom sudu, pak, priželjkuju dolazak dobrog procesualista koji bi nadoknadio gubitak nastao ostavkom dr. Velimira Belajca, zatim još jednog profesora, te jednog poznavatelja uprave i javnog prava. Ali isto tako zna da Sudu nedostaje i dobar krivičar, ali i pravni stručnjak s područja gospodarstva.

Obavi li sadašnja parlameniarna garnitura izbor sudaca Ustavnog suda na način dostojan te visoke dužnosti i ljudi koji su se kandidirali, te poštujući elementarnu proceduru i kulturu prilikom izbora, bit će to tek malo iskupljenje za vlastite grijehe. Za besramno "dilanje" s HDZ-om, oko kadrovskog sastava Ustavnog suda u koje su pristali na krajnje dvojbena HDZ-ova imena, zbog dvoje oporbenih favorita, ali samo onih na koje je HDZ pristao. Tadašnji oporbenjaci primjerice nisu mogli staviti veto na izbor Vice Vukjovića, ali ni HDZ nije pristajao na kandidate tipa profesora Branka Smerdela ili Stjepana Ivaniševića.

Vjerodostojnost Ustavnog sudu i njegovih odluka stoga je još uvijek na dnevnoj kušnji i pitanje je može li se njegovim stručnim pojačanjem to i popraviti, tim više jer među kandidatima nama i nekih od kvalitetnih pravničkih imena. I to zbog toga jer s nekima koji su sada ustavni suci ne žele sjediti za istim stolom.