SAZNAJEMO: NE POSTOJI MEĐUNARODNI PROBLEM OK0 TUĐMANOVIH TRANSKRIPATA

ZAGREB - Haški istražitelji već se duže vrijeme nalaze u Hrvatskom državnom arhivu na zagrebačkom Marulićevom trgu i vrijedno rade na pregledu materijala vezanih za Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu. To su dokumenti o civilnoj i vojnoj vlasti Herceg-Bosne, dakle i o HVO-u, a koji su prije samo šest mjeseci kompletno prenešeni u Hrvatski državni arhiv (HDA). To su nam potvrdili i Ijudi iz HDA, ali o tome je bilo riječi i na nedavnoj sjednici Vlade. Naime, ministar kulture Antun Vujić na toj je sjednici doslovce kazao sljedeće: “HDA je primio znatne količine arhivskog gradiva nastalog radom različitih civilnih i vojnih tijela bivše Herceg-Bosne. Haški istražitelji i odvjetnici okrivljenika imaju pravo na uvid u tu građu samo ako Ured Vlade dade dozvolu za to, kako je to sada slučaj.”

Stoga se nameće zaključak da je problem o kojem se zadnjih dana stalno govori - naime, znači li prenošenje Tuđmanovih transkripata u arhiv ujedno i onemogućavanje uvida u te transkripte zainteresiranim ustanovama poput domaćih sudova ili suda u Haagu - zapravo, lažan problem. Naime, dokumentacija vezana uz razdoblje Tuđmanova predsjednikovanja bit će dostupna sudu u Haagu, ali uz poštivanje određene procedure. Naime, svatko zainteresiran, pa tako i istražitelji haškog tribunala i odvjetnici okrivljenika najprije će odobrenje za pregled dokumentacije morati zatražiti od Vlade, odnosno od, za to posebno oformljene komisije, nakon čega će u miru moći pregledavati dokumente u HDA, ali ih neće moći iznositi iz same zgrade.

Kako nas je obavijestio i sam ravnatelj HDA, Josip Kolanović, takva procedura za zaštićenu građu jednaka je u svim evropskim arhivima, pa čak i rigoroznija. Tako je on, kako nam je sam ispričao, 1995. godine posjetio arhiv talijanskog Ministarstva vanjskih poslova u Rimu i zatražio dokumentaciju vezanu uz fojbe. Ljubazni djelatnici zamolili su ga da dođe godinu dana kasnije, jer dokumentacija vezana uz fojbe i događaje iz 1945. godine trebala se otvoriti za javnost nakon 50 godina, dakle 1996. godine.

U slučaju Tuđmanovih transkripata sve će biti, naravno, još liberalnije. Naime, pravit će se ustupci kad god to vladino Povjerenstvo odluči, a kako je Vlada zakonskim i podzakonskima aktima obvezana na suradnju s Haškim tribunalom, tako će se i na svaki zahtjev Haškog suda odgovoriti pozitivno. Stoga je navodna zabrinutost Carle del Ponte vezana uz buduću suradnju Haaga i Zagreba izlišna i bespredmetna.