Haaška tužiteljica Carla del Ponte trebala bi danas u 11.30 sati stići u Banske dvore, gdje će je uime hrvatske Vlade dočekati premijer Ivica Račan, njegov zamjenik i ujedno predsjednik Vladina savjeta za suradnju s Haaškim sudom dr. Goran Granić i ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević. Hrvatska je vjerojatno najzahvalnija zemlja za posjet glavne tužiteljice. Nigdje drugdje, naime, politički i vojni dužnosnici iz ratnog razdoblja ne pokazuju tako otvoreno koliko pred njom strepe i koliko se boje već i njezinih zahtjeva za razgovor. Ovo je treći put da Carla del Ponte dolazi u radni posjet ovoj hrvatskoj vladi i svaki put je uoči njezina dolaska isprovocirana atmosfera straha pred haaškim tužiteljstvom, koja je ovaj put otišla korak dalje te je s razine generala podignuta do političke razine Vlade nacionalnog jedinstva. I dok unutrašnja politička temperatura i napetosti na relaciji hrvatska Vlada - haaško tužiteljstvo rastu, izvor blizak Vladi uvjerava nas da zapravo ne postoji mnogo otvorenih pitanja za razgovor o načinu i proceduri suradnje hrvatske Vlade s tužiteljstvom na dostavi dokumenata i pristupu svjedocima, jer o tome je već u tančine razgovarano i činilo se da je sve dogovoreno.

Problem je, upozorava naš sugovornik, u tome što tužiteljstvo nastoji doći do svjedoka i dokumenata mimo dogovorene procedure, pokazujući time svoju nadmoć nad Vladom i koristeći pritom hrvatske unutarnjopolitičke razmirice, prije svega između Pantovčaka i Banskih dvora, ali i druge.

Kao što je najavljeno, što iz ureda tužiteljice, što iz hrvatske Vlade, tema današnjih razgovora trebali bi biti modaliteti razgovora istražitelja s generalom Stipetićem, dostupnost transkripata bivšeg predsjednika Tuđmana, koji su prošli tjedan odlukom Vlade arhivirani na 30 godina, te dostupnost ostalih dokumenata i svjedoka koje tužiteljica traži radi istrage zločina u Oluji, Bljesku i Medačkom džepu. Ključna je razlika u tome što Vlada želi da tužiteljstvo svaki zahtjev za dokumentacijom specificira i navede zbog čega i u vezi s kojom istragom mu je taj dokument ili svjedok bitan. Odnosno, Vlada želi imati uvid u istrage haaškog tužiteljstva, bar u onoj mjeri u kojoj joj to dopuštaju pravila suda. S druge strane, Carla del Ponte nastoji dobiti bezuvjetno i odmah sve dokumente koje traži te pristup svim svjedocima, pa će onda vidjeti što može učiniti. A da bi to ostvarila, nije se libila doći do željenih materijala i svjedoka prečicom, koristeći pritom, među ostalim, i činjenicu da predsjednik države zagovara bezuvjetnu suradnju s Haaškim sudom.

Stoga će današnji razgovori biti prije svega ispitivanje tko je spreman više odstupiti od svojih pozicija - Vlada ili Carla del Ponte. Vladu obvezuje njezinih 13 točaka o suradnji s Haaškim sudom, koje će C. del Ponte zasigurno ocijeniti kao miješanje u njezin posao i ovlasti, jer se od nje uz ostalo traži da odustane od svoje strategije progona samo odgovornih na vodećim položajima, već da se u istrazi rukovodi težinom zločina i odgovornošću počinitelja. S druge strane, C. del Ponte ima vrlo široke ovlasti, ali opet mora voditi računa da ne pretjera i da njezine zahtjeve sudac istog suda ne odbaci te da ih u međunarodnoj politici ne dožive kao remetilački čimbenik u regiji. Dosad je, međutim, valja priznati, međunarodna politika uvijek bila na tužiteljičinoj strani.

V. Starešina