- Želim naglasiti da sobom nisam donijela ni jednu optužnicu i da uopće nismo razgovarali o optužnicama. Uostalom, kad podignemo optužnice držimo ih u tajnosti sve dok ne bude proveden zahtjev za uhićenjem - istaknula je sinoć pred novinarima Carla del Ponte, nakon sedmosatnih razgovora u hrvatskoj Vladi, kao da i sama smiruje uznemiranu i frustriranu hrvatsku političku javnost. "I želim jednom zauvijek reći da ne provodimo istrage nad Domovinskim ratom i operacijama Bljesak i Oluja, već nad ratnim zločinima počinjenima u Hrvatskoj i nad ljudima koji su za njih osobno i individualno odgovorni" - izjasnila se gđa del Ponte, doduše ne prvi put, o još jednoj neuralgičnoj točki hrvatskih političkih polemika.

Dosad najdulji razgovori s glavnom tužiteljicom Haaškog suda počeli su jučer u Banskim dvorima u 11.30 (spomenimo i da je Carla del Ponte došla u crnoj skijaškoj jakni do koljena, okružena tjelesnim čuvarima), i potrajali do 13.30, a nakon kraćeg posjeta glavne tužiteljice Haaškoga suda njezinu Uredu u Zagrebu bili nastavljeni od tri sata poslije podne i trajali sve do sedam sati navečer. Ni od premijera Ivice Račana niti od Carle del Ponte novinari nisu mnogo saznali o njihovu sadržaju.

Premijer Račan je izvijestio kako je dogovoreno s Tužiteljstvom da će povući zahtjev za svjedočenjem upućen generalu Stipetiću i njemu samome prepustiti odluku, a on je već prije izrazio spremnost da razgovara s haaškim istražiteljima. Carla del Ponte je potvrdila da će Tužiteljstvo povući svoj zahtjev koji je eufemistički nazvala "pozivnicom na razgovor", ali i unijela novu zabunu rekavši da je "pozivnica" bila " nastavak želje generala Stipetića da razgovara s tužiteljima i svjedoči o nekim zločinima o kojima ima informacije". Nakon takva je otkrića iz usta glavne tužiteljice, kao i prijašnjih Vladinih potvrda da Vlada nije nikad vidjela prvu “pozivnicu" generalu Stipetiću, legitimno pitanje: Je li to načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske dogovarao razgovor s haaškim istražiteljima bez znanja Vlade i Vladina ureda za odnose s Haaškim sudom? Ili je netko treći, bez znanja Vlade i bez znanja načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske nudio haaškim istražiteljima da im organizira razgovor s njime, gotovo kao s privatnom osobom. U iole ozbiljnoj državi takva pitanja ne bi smjela ostati nerazjašnjena.

I premijer Račan i tužiteljica del Ponte istaknuli su da dogovor o terminu i mjestu razgovora prepuštaju generalu Stipetiću jer je riječ o njegovoj osobnoj odluci i jer to nije, kako je rekao Račan "neki štos ili trgovina". Međutim gđa del Ponte je izbjegla odgovor na pitanje koji je status generala Stipetića u tom razgovoru, je li svjedok ili potencijalni osumnjičenik kako je pisalo u jednoj od "pozivnica", rekavši samo da on može i odbiti razgovor bez ikakvih posljedica. A o čemu su to sedam sati razgovarali s jedne strane Carla del Ponte sa suradnicima (bez svog zamjenika Grahama Blewitta, koji je još na godišnjem odmoru) i premijer Račan sa svojim suradnicima, zamjenikom dr. Goranom Granićem, ministrom pravosuđa dr. Stjepanom Ivaniševićem i predstojnikom Vladinog Ureda za odnose s Haaškim sudom Orsatom Miljenićem?

- Razgovarali smo o nesporazumima i zaprekama na putu suradnje i mislim da smo našli rješenje - rekla je Carla del Ponte. Nešto slično je rekla i kada je posljednji put odlazila iz Zagreba.

Baš kao prošli put i ovaj su joj put domaćini obećali da će joj za sljedećeg boravka pokazati ljepote grada. No čini se da svaki put kada dođe u Zagreb i Carla del Ponte i hrvatska Vlada imaju sve manje vremena za gradske ljepote i da svaki put nakon uklanjanja zapreka u suradnji dođe do novog zaoštravanja odnosa. Hoće li se tradicija nastaviti? U svakom slučaju premijer je izrazio uvjerenje da će draga gošća nažalost uskoro opet doći u posjet - jer stvari nisu nimalo lake. A gošća, kojoj je baš dok je bila u Zagrebu, jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica poručio da je neće primiti jer nije njegova razina, ljubazno je zahvalila premijeru Račanu što je našao toliko vremena za haašku problematiku, izrazivši nadu da će i Koštunica možda naći nešto vremena za nju kad dođe u Beograd, jer "primao je toliko ljudi pa što ne bi i tužiteljicu Međunarodnoga kaznenog suda". Možda će se ta razlika u spremnosti na suradnju vidjeti iz nekog od njezinih sljedećih izvješća Vijeću sigurnosti.

V. Starešina

Predstavnici udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja zatražili su jučer od glavne haaške tužiteljice da ishodi od jugoslavenskih vlasti podatke o lokacijama grobova stradalih hrvatskih branitelja.

- Svjesni smo da iz "91. godine nitko nije živ, ali tražimo da se nađu njihovi grobovi i grobišta kako bi se ekshumirali i dostojanstveno pokopali - kazao je predsjednik Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Josip Jugec nakon razgovora s Carlom del Ponte.

Na mjesto događaja poslana je pirotehnička ekipa, no na sreću ustanovljeno je da je riječ o lažnoj dojavi. Tijekom jučerašnjeg dana policija je dobila dojavu da je i u srednjoj Kemijskoj školi postavljena bomba, što se također pokazalo lažnom dojavom. U zagrebačkoj policiji kažu kako ponekad, pogotovu kad su u gradu strane delegacije, znaju imati lažne dojave. Tako primjerice navode da su za održavanja zagrebačkog summita zaprimili osam lažnih dojava, a u četiri slučaja učinitelji su otkriveni. Iz policije upozoravaju šaljivdžije kako više od trećine policajci otkriju te da je lažno dojavljivanje kazneno djelo, zbog kojeg se može otići u zatvor na tri godine. (ija)