Opsežno istraživanje u osam zemalja EU-a, jučer paralelno objavljeno u francuskom Le Mondeu, britanskom Guardianu, španjolskom El Paisu i u još pet vodećih dnevnika u Njemačkoj, Nizozemskoj, Italiji, Grčkoj i Luksemburgu, pokazalo je da velika većina Europljana - 52 posto naprama 41 posto - više ne vjeruje euru. Kako je vrijednost europske monete padala u odnosu na američki dolar - koja je jedini značajniji rast zabilježila za izborne zavrzlame u SAD-u - tako je raslo i nepovjerenje u odnosu prema jedinstvenom europskom novcu. Euro trenutno vrijedi 0,945 dolara, nakon što je u većem dijelu 2000. godine njegova vrijednost iznosila manje od 0,9 dolara, a od svog lansiranja početkom 1999. izgubio je četvrtinu vrijednosti.

U Njemačkoj, jednom od najvećih zagovornika eura, podrška zajedničkoj valuti pala je za čak 18 posto od posljednjeg istraživanja prije godinu i pol. Trenutno zamjenu marke eurom podupire tek 29 posto Nijemaca. U Francuskoj je podrška euru pala za 14 posto, pa sada 50 posto Francuza želi uvođenje eura umjesto franka.

Sličnu podršku europska moneta ima u Španjolskoj, Italiji i Grčkoj gdje oko 45 posto građana priželjkuje ukidanje peseta, lira i drahmi. Relativno velika podrška euru u tim zemljama ne začuđuje jer, prema istom istraživanju, upravo Talijani, Španjolci i Grci najmanje vjeruju svojim vladama da će im poboljšati životni standard. Slabašni euro dobiva većinsku potporu samo u Luksemburgu, gdje su građani i najzadovoljniji svojom vladom. Čak 72 posto ispitanih Luksemburžana želi uvođenje eura, prema rezultatima prosinačkog ispitivanja više od šest i pol tisuća punoljetnih državljana osam europskih zemalja.

Švedski premijer Goran Persson na nedavnom je sastanku s Romanom Prodijem, predsjednikom Eurospke komisije, ponovio da neće uskoro raspisati referendum o euru, poglavito zbog čvrstog danskog "ne" na rujanskom referendumu. Prodi je rekao da žali što Šveđani neće u svom polugodišnjem mandatu snažnije zagovarati euro. (bke)