NEW YORK, 15. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika) - Samo pet dana uoči subotnje inauguracije i ulaska u Bijelu kuću, George Bush najavio je da će odmah nakon preuzimanja vlasti započeti s brzim i radikalnim promjenama ponajprije u američkoj vanjskoj politici. U intervjuu što ga je u nedjelju objavio The New York Times, te u kraćim izjavama za televiziju nakon toga, dolazeći predsjednik prvi put je izrijekom nagovijestio da će odmah nakon preuzimanja vlasti zajedno sa svojim odvjetnicima i stručnjacima za pravo »pregledati i, ako treba, revidirati neke od odluka što ih je odlazeći predsjednik Clinton donio u zadnjim tjednima svoga mandata«. Dosad su se takve najave mogle čuti iz usta Bushovih suradnika, ali nikad tako oštro izrečene kao sada.

Druga velika i moguće dalekosežna Bushova najava tiče se odnosa prema Rusiji. On tvrdi da će, ako već ne obustaviti, a onda barem radikalno smanjiti priljev novca iz SAD-a u Rusiju (svaku drugu pomoć, kaže, osim one kojom Amerika financira rusko demontiranje nuklearnog oružja), »tako dugo dok ruski predsjednik Putin ne eliminira korupciju i ne uvede dalekosežne gospodarske i pravne reforme«. Od 1992. godine do danas Amerika je Rusiji dala oko 2,3 milijarde dolara kao pomoć razvitku demokracije i tržišnog gospodarstva, te vladavine zakona. Istodobno su Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka (u kojima SAD opet daje najveći udio u zajmovima drugim zemljama) u tom razdoblju dali Rusiji oko 30 milijardi dolara zajmova.

Bushovi komentari i najava američke promjene u držanju prema Rusiji - ako to zaista postane dio američke vanjske politike - mogli bi značiti i radikalnu promjenu u načinu na koji SAD nastoji utjecati na ponašanje zemlje koja je nekoć bila američki najveći rival. Rusiju bi to, svakako, učinilo dodatno sumnjičavom kad je riječ o načinu na koji će Bushova Amerika ubuduće htjeti ostvarivati ne samo svoju financijsku i gospodarsku, već i vojnu nadmoć. Dalekosežna je i najnovija Bushova najava izrečena The New York Timesu, prema kojoj američke vojne snage »više neće sudjelovati u stvaranju država«, odnosno »pretvaranju nestabilnih u stabilne demokratske države«, jer »to nije misija američke armije« u svijetu. O tome su Bush i Al Gore već raspravljali u predizbornoj kampanji, i kad je Bush najavljivao američko povlačenje postrojbi s Balkana Gore ga je podsjetio na iskustvo iz razdoblja nakon Drugoga svjetskoga rata, kad je Amerika preko svojih postrojbi stacioniranih u Njemačkoj i Japanu pomogla obnovi i demokratiziranju tih zemalja, dakle njihovoj stabilizaciji od koje je koristi imala i Amerika. George Bush sada kaže da su »američki saveznici u Europi vrlo svjesni njegove želje da se potpuno smanji američka vojna nazočnost na Kosovu i u Bosni«, te da će novi državni tajnik Colin Powell također odmah dati na znanje Europi kako Amerika od nje očekuje da bude »čuvar mira«.

Poznato je, međutim, da je u trupama za očuvanje mira na Balkanu samo 20 posto američkih vojnika, dakle da Europa već ima primat u tome. Bush dodaje kako on nema na umu nikakve rokove za američko povlačenje, i da će poštivati sve međunarodne ugovore koje mu ostavlja Clinton. Što se tiče povlačenja s Balkana, Bush ističe kako mu je jasno da će za tako nešto »trebati malo više vremena«.