ZAGREB, 15. siječnja - Srbija je, čini se, ipak zatečena, zbunjena i uznemirena ponašanjem novog stanara beogradske Palače federacije. Vojislav Koštunica sastao se prošle subote sa svojim prethodnikom Slobodanom Miloševićem, ali ni dva dana poslije susreta javnost nije dobila precizan odgovor o pravom sadržaju tog sastanka. Spominju se svi mogući razlozi - od pomalo bizarnih, poput zakonskih prava bivših državnih dužnosnika, do onih puno ozbiljnijih, o tome ne namjerava li možda Koštunica surađivati s Haagom preko Miloševićevih leđa. Kad je trebao podnijeti račun svojim iznenađenim koalicijskim partnerima u DOS-u, Koštunica je rekao se radilo o susretu s predsjednikom najjače oporbene stranke i pomalo osorno dodao da oni koji to kritiziraju u stvari ne žele novu vrstu političke kulture u Srbiji.

Preko intrigantnih sat vremena razgovora Koštunice i Miloševića provedenih bez najave i u četiri oka, prelama se sada skoro cjelokupna politička zbilja Srbije i Jugoslavije. Ima sigurno puno toga što bi Milošević mogao reći svom nasljedniku, čak i da se teme dotiču uopćenog sadržaja »ekonomske situacije, stanja na Kosovu i odnosa Srbije i Crne Gore«, kako je za novine rekao jedan od brojnih, naravno neimenovanih izvora. Može se pretpostaviti da je Milošević ipak najzabrinutiji zbog vlastite sudbine i budućnosti svoje obitelji.

Novine pišu da je još prilikom prvog susreta njih dvojice (6. listopada) Milošević otvoreno pitao Koštunicu neće li ga možda isporučiti Haagu, a ovaj mu odgovorio da to neće učiniti. U međuvremenu je u Haag dospjela Biljana Plavšić, pa su se tamošnji komentatori upitali ne prostire li ona to tepih za Karadžića i Miloševića. Osim toga, američki je demokratski senator Joseph Biden poslije nedavnog posjeta SRJ izjavio kako ga je Koštunica pitao što misli o tome da se Miloševiću u Beogradu sudi za zločine protiv čovječnosti, na što je on, prema vlastitom priznanju, pohvalio novo čelništvo jer je o tome spremno razgovarati.

Da je Koštunici »privatiziranje« kontakata s Miloševićem dobrodošlo vidi se i iz reakcija u vladajućoj 18-članoj koaliciji DOS, unutar koje on očigledno želi zauzeti što autoritativniji položaj. Neki imaju »puno povjerenje« u Koštunicu, Žarko Korać je prosvjedovao jer je »Miloševiću mjesto u zatvoru«, Momčilo Perišić upozorava da je Miloševića odavno trebalo uhititi, Goran Svilanović šuti, koalicija Šumadija tvrdi da se radi o skandalu. Na sve to je žustro reagirao DOS-ov menadžer i za koji dan premijer Srbije Zoran Đinđić rekavši da je razgovor bivšeg i sadašnjeg predsjednika »o budućnosti države« deplasiran, ali da bi bilo dobro da Milošević otkrije »gdje su pare koje su s državnih računa otišle na privatne«. Koliko god izazvan i uvrijeđen tretmanom, Đinđić se po pitanju izručenja Miloševića Haagu nije udaljio od Koštunicine teorije: »Nudimo međunarodnim organizacijama da sudimo za sve za što bude bilo dokaza, vi pošaljite svoje promatrače, pa ako se naš pravni sustav pokaže nedoraslim i neobjektivnim, tražit ćemo druga rješenja. Nismo mi banana-republika pa da ne možemo organizirati jedan takav proces«, prenosi beogradski tisak.

Trokut Koštunica-Milošević-DOS silom povezanosti svih događaja ima implikacija i na širu obitelj svrgnutog predsjednika. Pritisak vlasti i novina je nemilosrdan. Svakodnevno se piše o tome gdje Milošević i Mira Marković zapravo stanuju, tko ih i zašto čuva, koliko sve to košta. U vrijeme dok su Koštunica i Milošević razgovarali, Mira Marković je, nepodvrgnuta carinskoj kontroli, otputovala za Moskvu, a potom navodno za Baku u Azerbajdžanu. Tamo, tvrdi se, odnedavno boravi njezin sin Marko, a prigoda odlaska trebao je biti rođendan dvogodišnjeg unuka Marka. Međutim, dužnosnik vlade u Bakuu Nourz Mamedov demantirao je u beogradskom tisku vijest o njezinom dolasku i potkrijepio je informacijom da Azerbajdžan nikada nije imao nikakve odnose ni kontakte s Miloševićem, kao i da je »nezamislivo i nemoguće« da je ruski predsjednik Putin tražio da u Bakuu budu primljeni neki članovi obitelji Milošević.

Vesna Fabris Peruničić