Jutarnji list: 17. 01. 2001.

Zagreb - Haag: Idila s crnim oblakom

Sanja Modrić

Nakon sedmosatnih razgovora s glavnom tužiteljicom Haaškog suda, Račan je rekao novinarima da je Vlada Carli Del Ponte izrazila snažnu želju da se istraže i procesuiraju ratni zločini u Hrvatskoj, bez obzira s koje su strane počinjeni.

Carla Del Ponte izjavila je da je ne nosi optužnice i da je njezin Tribunal povukao poziv generalu Stipetiću. On svejedno može razgovarati s istražiteljima ako želi, ali ako ne želi, nipošto ne mora. Ako se sam odluči naći s ljudima iz Haaga, perfektno: sastanak će biti zakazan naknadno i održat će se u Zagrebu. Ako odustane, to je potpuno u redu, Haag neće smatrati da takva odluka treba imati bilo kakvih negativnih posljedica po uvaženog generala.

Odnosi hrvatske Vlade s Haaškim sudom dovedeni su, dakle, u potpuni red, zaključio je premijer Račan bez grča na licu. - Naša će suradnja ubuduće biti najbolja moguća - veselo je novinarima objavila glavna tužiteljica Haaškog suda, koju cijeli svijet smatra opasnom i nepopustljivom ženom.

Tako se u ponedjeljak završio još jedan čin nedovršenog dramoleta o odnosima emocija i razuma između Haaga i Zagreba, o ravnoteži interesa, ciljeva i moći i o dinamičnom odmjeravanju u političkim vještinama. Taj posljednji čin okončan je happy endom za obje strane: Račan je od glavne tužiteljice dobio dobre vijesti, a Carla Del Ponte dobila je od hrvatskog premijera i nadležnih ministara dobra obećanja.

Prvo, visoka gošća u Zagreb, dakle, nije donijela nikakve optužnice, premda su o takvoj opasnosti tjednima prestravljeno spekulirali i najviši dužnosnici aktualne hrvatske vlasti. Drugo, general Stipetić, šef Glavnog stožera HV-a, nije osumnjičenik Haaškog suda, jer da jest, kako je to izgledalo u prosincu, tada mu se ne bi dalo da po svojoj volji bira hoće li svjedočiti ili neće. Treće, Carla Del Ponte nije nanovo pokretala raspravu o 13 zaključaka Vlade o suradnji s Haaškim sudom, koje je još u prosincu nazvala "neprihvatljivim diktatom".

Četvrto, glavna tužiteljica po stoti put je ponovila da Haag ne sudi Domovinskom ratu, nego konkretnim zločinima i osobama koje su za njih odgovorne. Peto, Račan je dan prije sastanka s Del Ponte odlučno izjavio da "suradnja s Haagom neće biti bezuvjetna ako istraga i optužnice ne budu jasne", ma što to značilo. Javnosti je nakon sastanka ostalo nepoznato je li Račan postavio takav uvjet Carli Del Ponte, pa je ispalo da jest. Budući da su na kraju oboje bili zadovoljni, promatrač je mogao zaključiti da je to prihvaćeno. Šesto, svi nekadašnji premijeri i ministri okupljeni na paralelnom skupu koji je sazvao premijer "ratne Vlade" Franjo Gregurić - podržali su Račana i Vladu šestorke u pregovorima s Haaškim sudom, premda se uglavnom radilo o članovima HDZ-a. Račan im je uzvratio dobivši od tužiteljice jamstvo da političari neće biti optuženi za ratne zločine.

Elementi happy enda za Carlu Del Ponte također su potpuno jasni. Prvo, čelnici hrvatske Vlade spustili su loptu, obavezali se na potpunu suradnju i obećali da će sva dokumentacija biti dostupna Tužiteljstvu. Drugo, pohvalili su se osnivanjem Ureda Vlade za progon ratnih zločina podvlačeći samom tom gestom svoju namjeru da se Hrvatska obračuna s počiniteljima zločina koji su se pouzdano dogodili, samo se ne znaju krivci. Treće, Del Ponte je dobila priliku da se na televiziji pokaže kao dobroćudna i simpatična gazdarica Haaškog suda, koja nema ništa protiv Hrvata nego je zanima samo pravda. Četvrto, tužiteljica je pred hrvatskom javnosti ostala principjelna naglašavajući da o optužnicama koje priprema nikad ne govori unaprijed. Peto, na zatvorenom sastanku s Račanom imala je više od sedam sati da vrlo plastično pokaže sugovornicima što se od njih očekuje i kakve bi Hrvatska mogla imati posljedice ako se bude opirala suradnji, i to je sigurno učinila.

Kad se ukupni rezultati sastanka s Carlom Del Ponte gledaju s aspekta domaćih potreba, Račan je, sve u svemu, u toj akciji pobijedio. Krajem godine stao je na čelo "otpora neumjesnim zahtjevima Haaga" čime je pod svoje skute stavio i kolovođe antihaške histerije koju opozicija i sateliti bivše vlasti u dijelu udruga proizašlih iz Domovinskog rata potpiruju kao svoj jedini preostali politički oslonac. Time je Račan HDZ-u, DC-u, strančicama krajnje desnice, ali i dijelu zabrinute javnosti vrlo uspješno izbio iz ruku argument da Vlada šestorke sudjeluje u "kriminalizaciji Domovinskog rata" i da je spremna "prodati Haagu nacionalne interese". Na sastanku s glavnom tužiteljicom spašen je napokon obraz načelniku Glavnog stožera, pa i više od toga: do jučer se Stipetić u Hrvatskoj smatrao osumnjičenikom, a sada ispada da ga Haag moli da im pomogne u sređivanju spoznaja o Domovinskom ratu. I čast Domovinskog rata je obranjena jer, "Haag ne sudi Bljesku i Oluji", zajamčila je ponovo Del Ponte. Sve je to dostatno, pa i više od toga, da premijer i hrvatska Vlada sada na unutarnjem planu poberu lovorike te da za neko vrijeme začepe usta političkim protivnicima, koji Haag koriste kao najubojitije topništvo za vlast šestorke.

No, haaških će činova, kako je poznato, biti još. Tribunal, naime, i dalje radi na optužnicama za zločine vezane uz Bljesak i Oluju, pa će se konkretna imena kad-tad pojaviti u začelju haških dokumenata. To će, kao crni oblak, skratiti ugodu trenutnog Račanova olakšanja, pa mu je već sada misliti kako će izaći iz te nove klopke koju mu sprema nasmijana Del Ponte.