U prosincu su 53 osobe umrle očekujući posao. Trinaestero njih posao je na Zavodu za zapošljavanje čekalo duže od pet godina, a šestero njih tek se prijavilo u evidenciju nezaposlenih. Umirovljenje je u prosincu na burzi rada dočekalo 356 osoba, a poziv na odsluženje vojnog roka 666 mladića. Ukupno je Zavod za zapošljavanje prošlog mjeseca iz svoje evidencije, zbog dvadesetak razloga, izbrisao 17.074 osobe, a posao je dobilo samo njih 8028.

Kako se u istom mjesecu Zavodu na čekanje posla prijavilo novih 19.006 osoba, lista nezaposlenih u prosincu povećala se za 1932 u odnosu na studeni i dosegla rekord od 378,5 tisuća. Istovremeno, Zavod u prosincu bilježi samo 8339 prijavljenih potreba za novim radnicima. U prosjeku, na svako radno mjesto koje Zavod može ponuditi dolazi 47 nezaposlenih.

Iz obilja statističkih podataka o nezaposlenosti i zapošljavanju, što ih Hrvatski zavod za zapošljavanje redovito objavljuje u svom Mjesečnom statističkom biltenu, među zanimljivijima su podaci koji se odnose na prosječnu dužinu čekanja na posao po pojedinim zanimanjima. Iz njih doznajemo kako inženjeri kontrole okoliša na posao u prosjeku čekaju osam i pol godina, novinski fotoreporteri duže od šest godina, rukovoditelji transportnih postrojenja i uređaja pet godina itd. Da će posao čekati više od tri godine, mogu računati nezaposleni profesori ruskog jezika, uzgajači riba, drvopletači, mješači kemijskih smjesa, šumari, proizvođači čamaca...

Naprotiv, velike šanse za brzo zapošljavanje nakon prijavljivanja Zavodu imaju pomoćni konfekcionari gumenih proizvoda ili lemači elektrovodova, koji u prosjeku posao dobivaju u roku od dva tjedna. U roku od tri mjeseca u prosjeku zapošljavaju se kožarski inženjeri, diplomirani inženjeri matematike, profesori zemljopisa, povijesti, matematike, informatike, kemije i biologije, podmazivači strojeva, staklopuhači pa čak i akademski muzičari gudači.

U prosincu su, slično kao i u prethodnim mjesecima, poslodavci Zavodu prijavili potrebu za zapošljavanje 1078 prodavača. Pa iako se prodavači traže najviše, na svakog prodavača koji će se zaposliti još će ostati njih 19 nezaposleno. Daleko je gori omjer s radnicima bez zanimanja: prošlog ih je mjeseca na Zavodu bilo prijavljeno 72.460, a tražilo ih se 700. Od 8620 nezaposlenih konobara šansu za zaposlenje dobilo je 366, na 362 prijavljene potrebe za ekonomskim tehničarima konkurira oko 15,5 tisuća nezaposlenih. A po statistici, radnici bez zanimanja, prodavači, ekonomski tehničari i konobari najtraženije su struke u gospodarstvu.

Manuela Tašler

U prosincu se zaposlilo 1,9 posto ljudi manje nego u istom mjesecu 1999. godine, a iz evidencije Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje brisano je 10,1 posto više nezaposlenih, uglavnom zbog nejavljanja na burzu. U prosincu je bez posla ostalo 15.200 osoba; najviše ih je dobilo otkaz zbog isteka ugovora na određeno vrijeme ili zbog smanjena opsega posla. (sp)