SARAJEVO, 18. siječnja - U Bosni i Hercegovini u ovom trenutku živi 3,1 milijuna ljudi. Od toga je 1,4 milijun Bošnjaka, 980.000 Srba, 440.000 Hrvata i 250.000 ostalih! Procjena je to iznesena u knjizi »Demografska crna jama« čiji je autor dr. Ilijaš Bošnjović. Dijelove iz ove knjige, jedne od rijetkih u kojoj se na znanstvenoj osnovi pokušava prikazati aktualna struktura stanovništva u BiH, prenijela je sarajevska Slobodna Bosna.

U ovoj zemlji, naime, još od 1991. godine nije proveden popis stanovništva. Razlozi za to su dvojaki. S jedne strane su oni politički: u Bosni i Hercegovini se još uvijek mnogo toga temelji na rezultatima popisa iz 1991. godine, primjerice sastav policijskih snaga na pojedinim područjima i slično. Nadalje, rezultati popisa sigurno bi pokazali kakve je učinke imala politika tzv. etničkog čišćenja koja je u većoj ili manjoj mjeri provođena praktično na svim područjima zemlje. U situaciji kada se još uvijek govori o provedbi Aneksa VII Daytonskog mirovnog sporazuma, odnosno povratku »svih na svoje«, poražavajući rezultati koje bi pokazao popis išli bi na ruku samo onima koji se zalažu za nacionalne podjele. Drugi razlog zbog kojeg popis još nije proveden odnosi se na njegovo financiranje. Procjenjuje se da bi troškovi provedbe popisa premašili iznos od 10 milijuna maraka, a za to je u ovom trenutku u BiH teško pronaći sredstva.

Nedostatak službeno verificiranih podataka čini procjene iz Bošnjovićeve knjige vrlo zanimljivima. A oni govore da u ovom trenutku u BiH živi 1,465.000 Bošnjaka, odnosno da se njihov broj u odnosu na 1991. godinu smanjio za nekih 420.000. Srba ima 986.000, 372.000 manje nego prije 10 godina, a Hrvata 440.000, odnosno oko 340.000 manje nego na posljednjem provedenom popisu. Razlozi smanjivanja broja stanovnika svakako se kriju u ratnim uvjetima kada je poginulo mnogo ljudi, ali još pogubnije su na demografsku sliku utjecala iseljavanja tijekom rata, pa i nakon potpisivanja Mirovnog sporazuma. Procjenjuje se tako da je blizu 50.000 mladih i najčešće obrazovanih ljudi napustilo zemlju poslije Daytona, uglavnom se skrasivši u prekooceanskim zemljama kakve su SAD, Kanada, Novi Zeland ili Australija.

Zanimljivi su podaci o broju novorođenih i umrlih. Tako se procjenjuje da je u 1999. godini rođeno 22.000 Bošnjaka, što je dvostruko manje u odnosu na podatak iz 1991. godine. Kod Srba je situacija slična - broj novorođenih dvostruko je manji (9000), a nešto je bolja situacija kada je riječ o Hrvatima: 4000 rođenih u odnosu na 6000. Kada je riječ o umrlim osobama, odnosi izgledaju ovako: Bošnjaka je 1991. umrlo oko 18.500, a devet godina kasnije 14.000. Kod Srba je broj umrlih čak i veći nego u razdoblju službenog popisa - 10.000 odnosu na 9000, a Hrvata je po podacima iz popisa 1991. godine umro 3000, a podaci iz knjige »Demografska crna rupa« govore da je sada ta brojka za 1000 veća.

ALENKO ZORNIJA