Tko je Lawrence G. Rossin, novi veleposlanik Sjedinjenih Država u Hrvatskoj? Taj će karijerni diplomat u Zagrebu od petka preuzeti redovni trogodišnji veleposlanički mandat i na toj dužnosti naslijediti Williama Montgomeryja. Rossinov izbor za novoga američkoga veleposlanika u Hrvatskoj potvrdio je lani sredinom prosinca i američki Senat. Da je Rossin čovjek koji poznaje balkansku problematiku, potvrđuje činjenica da je upravo on bio voditeljem Misije SAD-a u Prištini neposredno nakon NATO-ovih zračnih udara na SRJ u proljeće 1999. Na čelu prištinskoga ureda, Rossin je ostao do veljače 2000. Osim što je u tom razdoblju bio zadužen za osnivanje i funkcioniranje američkoga diplomatskog predstavništva na Kosovu, bio je odgovoran za rukovođenje praktički svim američkim političkim inicijativama namijenjenima sređivanju stanja na Kosovu.

Novi američki ambasador u Hrvatskoj svojedobno je na Kosovu nadzirao rad agencija američke vlade, poput Agencije za međunarodni razvoj (USAID) i Odjela za obranu. Njegova posebna zadaća bila je pratiti primjenu planova razminiranja, humanitarne pomoći, motrenja razine zaštite ljudskih i manjinskih prava te provedbu međunarodnog prava, koje je američko ministarstvo vanjskih poslova namijenilo toj pokrajini. Na čelu američke misije u Prištini, Lawrence Rossin tijesno je surađivao s prijelaznom upravom UN-a na Kosovu, tzv. UNMIK-om te NATO-ovim snagama u sklopu KFOR-a i, dakako, s političkim vođama kosovskih Albanaca i Srba.

State Department i predsjenik Bill Clinton očito ostaju vjerni koncepciji »ne mijenjati konja koji pobjeđuje«. Budući da se Rossin potvrdio kao svojevrsni »kosovski specijalac«, u 2001. premješten je samo nešto zapadnije u regiji - u Zagreb. Zbog sličnih razloga i političkih zasluga, odnosno smjene vlasti najprije u Bugarskoj pa u Hrvatskoj, Montgomery je zadužen za »beogradska pitanja«. To što Rossin i de facto postaje američkim veleposlanikom u Zagrebu u 2001., praktički na početku mandata Georgea Busha mlađeg potvrđuje da nova američka administracija ne kani krenuti s velikim rezovima u politici prema jugoistočnoj Europi.

Prije Kosova, svoje poznavanje balkanske građe tesao je u Washingtonu i to kao direktor Ureda za pitanja južne i srednje Europe u State Departmentu. Zadužen za kreiranje političke platforme prema šest zemalja regije istočnoga Jadrana, Rossin je sudjelovao u diplomatskom pripremanju terena za sređivanje kosovske krize. Upravo je on vodio američko izaslanstvo na sada već gotovo zaboravljenim pregovorima Srba i kosovskih Albanaca u Rambouilletu 1999., a zatim i u Parizu. Zbog dobrih kontakata u toj jugoslavenskoj pokrajini, bio je i spona američke vlade s političkim i vojnim vođama na Kosovu.

Prije nego je postao stručnjakom za nestabilno područje Balkana, Lawrence Rossin odradio je trogodišnji diplomatski mandat u Španjolskoj. U razdoblju od 1993. do 1994. radio je u Vijeću za nacionalnu sigurnost (NSC). Na položaju direktora za međuameričke odnose, Rossin je u Vijeću za nacionalnu sigurnost bio zadužen za kreiranje i nadziranje primjene američke politike prema Haitiju. Svojedobno je sudjelovao u američkom pregovaračkom izaslanstvu koje je tamo uspješno okončalo vojni režim, omogućivši američkim vojnicima miran nastup na tlo Haitija. Prije toga, obnašao je niz važnih dužnosti u State Departmentu, koje su uglavnom bile povezane s odnosima Sjeverne i Južne Amerike. U drugoj polovici osamdesetih, Rossin je pri američkoj ambasadi u Haagu radio kao politički savjetnik. U njegovoj je biografiji osobito zanimljivo da je 1983. sudjelovao u vojnoj intervenciji na Grenadu, u sklopu američkih snaga za posebne operacije. Na temelju svojih zasluga u tim operacijama, Rossin je tamo pomogao okončati utjecaj sovjetskih i libijskih vojnih snaga te uspostaviti američko diplomatsko predstavništvo.

Oženjen s Deborah McGowan i otac dvoje djece, Alexa i Claire, Rossin je 1975. diplomirao ekonomiju na visokoj školi u Claremontu u Kaliforniji. U Rimu je akademske godine 1988./89. pohađao NATO-ov koledž za obrambena pitanja, a 1994. srodan program na prestižnom Institutu za tehnologiju u Massachussetsu. Od američkoga ministarstva vanjskih poslova, odnosno vlade, dobio je niz priznanja i odlikovanja. Uz nizozemski i španjolski, Rossin dobro govori hrvatski, odnosno srpski koji je naučio za boravka na Kosovu.

VINKA DREZGA