Tako se u dijelu izvješća o gruntovnicama kaže da ne ispunjavaju ulogu koja im je namijenjena. Stranke ne mogu dobiti pouzdane odgovore o rokovima upisa, a u propustima prednjači gruntovnica u Zagrebu. Premda je preseljena u moderne i peterostruko veće prostorije i ima pomoć američkih stručnjaka, u toj gruntovnici nema pozitivnih pomaka. Nedopustivo je da se ne vodi briga o većoj ekspeditivnosti kod upisa u zemljišne knjige.

U izvršenju pravomoćnih presuda i ovrha — kaže se u izvješću — ni približno se ne ispunjavaju europski standardi, a pokretanje ovršnog postupka u praksi često vodi u novi sudski spor. Zato se smatra da bi za ubrzanje ovrhe trebalo uvesti poludržavne dužnosnike, koji bi obavljali pljenidbu na terenu, a sudske radnje u ovrsi mogli bi obavljati referenti. Nisu rijetki slučajevi da ovrha traje pet i više godina, dok u Njemačkoj maksimalno traje tri mjeseca.

Sudski bi registar trebao biti dostupan javnosti tijekom cijelog radnog vremena, a ne samo u nekoliko sati kao primjerice kod Privrednog suda u Zagrebu, gdje nije moguće istog dana dobiti ovjerenu kopiju sudskog registra. Prekomjerna je sporost i u ostalim sudovima u Hrvatskoj. Sporovi nerijetko traju i do 20 godina, suci su bez potrebnog iskustva, a doškolovanje je sudaca potpuno zanemareno.

Prosječan broj donesenih presuda i do deset je puta po sucu manji nego u Njemačkoj. Zato bi trebalo donijeti novi, moderni zakon o parničnom postupku, koji bi omogućio brže i djelotvornije vođenje postupka. Istodobno je nužno smanjiti diskrecijsko pravo sudaca i unijeti nove institute koji su socijalističkom pravosuđu bili nepoznati — kaže se u izvješću.

Alternativa je tomu da se prihvati sustav koji predviđa plaćanje naknade za svaku poduzetu radnju odvjetnika ili suda, no odvjetnički se lobi zalaže za održavanje postojećeg načina nagrađivanja. Sudske pristojbe povećane su i do 20 puta, sa željom da se smanji broj sudskih sporova, ali kod ovako visokih sudskih pristojbi ne može biti govora o postojanju pravne zaštite. Iz usporedbe visine sudskih pristojbi i prosječnog dohotka po stanovniku proizlazi da su te sudske pristojbe u Hrvatskoj 15 puta veće nego u Njemačkoj.

U dijelu izvješća u kojemu se govori o organizaciji sudova, nadzoru i imenovanju sudaca napominje se da je velik dio sudaca starije generacije napustio sudstvo, a na njihova su mjesta imenovani kadrovi po nepotističkim i inim vezama lojalni režimu HDZ-a. Tuđman je javno istupio sa zahtjevom da sudovi provode državnu, tj. njegovu politiku, pa su državni odvjetnici, suci i njihovi predsjednici postali produžena ruka HDZ-ova totalitarizma. Imenovanje je obavljao HDZ, a plaća za političku lojalnost bili su neodgovornost, nerad i u posljednje dvije godine dvostruko veća plaća nego kod usporedivih zanimanja.

Uz napomenu da je nova vlast čekala gotovo godinu dana da bi se stvorile pretpostavke za promjene u pravosuđu, na kraju se izvješća udruge Juris Protecta ističe da će skoro imenovanje novih predsjednika sudova biti prvi test za novu vlast, koji bi imao pokazati hoće li se ta vlast držati profesionalnih i moralnih kriterija ili će prevagnuti stranački ključ raspodjele kadrova.