ZAGREB, 21. siječnja - Glavna tužiteljica Međunarodnog tribunala za ratne zločine u Haagu Carla Del Ponte dolazi u utorak u svoj prvi, trodnevni posjet Beogradu kako bi s predstavnicima jugoslavenskih i srbijanskih vlasti razgovarala o suradnji i obavezama SRJ prema Tribunalu. Predsjednik SRJ Vojislav Koštunica punio je ovih dana stupce domaćeg i svjetskog tiska učestalim promjenama stava o tome hoće li se ili neće susresti s tužiteljicom ponavljajući stare priče da je Haag »politički sud za Srbe«, »loša kombinacija anglosaksonskog i kontinentalnog prava«, te dijela Daytonskog sporazuma kojega se Beograd »ne treba pridržavati jer ga nije verificirao parlament«. Na kraju je objasnio da su na konačnu pozitivnu odluku utjecali podaci o posljedicama djelovanja osiromašenog urana, kao i novi podaci o ubojstvu Albanaca u selu Račak na Kosovu koje je »poslužilo za ucjenu u Rambouilletu, a kasnije kao jedan od povoda za bombardiranje SRJ«.

Polovicom prošle godine spominjalo se u haaškim krugovima da je pod istragom, ili će to biti, gotovo 200 pojedinaca s bivšeg jugoslavenskog prostora na visokim položajima, a istrage bi mogle biti završene do 2004. U široj se javnosti sada barata s brojkom od najmanje 15 javno optuženih državljana SRJ, a popisu se slobodno može pridružiti i određeni broj Srba iz Republike Srpske koji stalno ili povremeno borave u Jugoslaviji. Prvu petorku čine posljednji javno optuženi u svibnju 1999. godine: Slobodan Milošević, Milan Milutinović (aktualni predsjednik Srbije), Nikola Šainović (bivši potpredsjednik federalne vlade, »kosovski Patton«), bivši ministri policije i vojske Vlajko Stojiljković i Dragoljub Ojdanić. Oni su optuženi za protjerivanje 740 tisuća Albanaca s Kosova i ubojstvo 340 Albanaca, s tim da će optužnica za Miloševića, prema najavama, biti proširena za genocid. Milutinović je ovih dana izjavio kako je pročitao svoju optužnicu (nije rekao odakle mu) i da ona u dvije trećine sadrži njegovu biografiju, a u ostatku samo neprihvatljive političke optužbe.

Najduže su, gotovo od osnivanja suda, na popisu časnici bivše JNA poznati kao »vukovarska trojka«: pukovnik Veselin Šljivančanin, koji je i dalje zaposlen u VJ kao predavač u Centru visokih vojnih škola u Beogradu, umirovljeni krajinski general Mile Mrkšić i niži, odavno razvojačeni časnik Milenko Radić. Dok svjedoci u Haagu govore o njegovim zločinima, u Beogradu mirno živi, joggira i slavi ženidbe svoje djece haaški optuženik Ratko Mladić. Njegov politički šef Radovan Karadžić najvjerojatnije ipak ne prelazi Drinu, a kao beogradski gost spominje se »junak« raketiranja Zagreba Milan Martić. Na popisu su još i braća Milan i Sredoje Lukić i Duško Sikirica, a prije dvije godine jedan s popisa mogućih zločinaca - Slobodan Miljković Lugar - ubijen je u kavanskom obračunu nakon što je dvije godine pričao da može optužiti sam vrh države za zločin.

Prije točno tri godine Beograd je uzalud pohodila prethodna tužiteljica Louise Arbour i isprovocirala nepristojne reakcije domaćih ministara, a Carla Del Ponte je 22. lipnja prošle godine kratko bila u Crnoj Gori gdje je s predsjednikom Milom Đukanovićem dogovorila suradnju. Kao »gestu uzajamnog povjerenja« ona će sada jugoslavenskim vlastima predati nalog za uhićenje jedne osobe optužene pod pečatom, takozvanom tajnom optužnicom, Adresa optužene osobe navodno je poznata, no nije potvrđeno radi li se o »mamcu« za kooperativnost. Izvršenje tog naloga za hapšenje bila bi provjera istinske spremnosti vlasti u Beogradu da ispunjavaju obveze prema Međunarodnom sudu za ratne zločine, rečeno je u Haagu, no nalog neće biti predan »ako jugoslavenske vlasti pokažu da ne razumiju smisao i svrhu zapečaćenih optužnica«. Del Ponte je spremna ponoviti staru, i onima koji žele razumjeti - dobro poznatu priču, da Haaški sud nije politički sud protiv Srba. To što je najveći broj optuženih (valjda će to biti i slučaj s osuđenima) upravo sa srpske strane realni je odraz razmjera počinjenih zločina. Tužiteljica ima tri dana da upozori domaćine kako im zbog nesuradnje s institutom UN-a mogu (ponovno) zaprijetiti sankcije, ali i da se haaškim optuženicima sudi u Haagu, a ne kod kuće.