Vjesnik: 26. 01. 2001.

Hrvatskoj 200 milijuna dolara zajma Svjetske banke

Vorkink: Hrvatska bi mogla postati zvijezda jugoistočne Europe sa stopom rasta od devet posto / Mađarska je reformama u nekoliko godina smanjila nezaposlenost sa 17 na pet posto / Crkvenac: Vlada je realna - stopa rasta bit će četiri, a narednih godina pet posto

ZAGREB, 25. siječnja - Svjetska banka na proljeće će Hrvatskoj odobriti zajam vrijedan 200 milijuna dolara namijenjen strukturnim prilagodbama hrvatskog gospodarstva, najavio je u četvrtak direktor Odjela Svjetske banke za Hrvatsku Andrew Vorkink na zajedničkoj konferenciji za novinare s ministrom financija Matom Crkvencem. Zajam će nadopuniti program MMF-a i koncentrirati se na srednjoročni održivi razvoj, rekao je Vorkink, te dodao da iskustva drugih tranzicijskim zemalja pokazuju da se gospodarske reforme ne mogu uspješno ostvariti ako se provode jedna po jedna.

Crkvenac je ocijenio da kredit dolazi u najbolje vrijeme za Hrvatsku, početkom 2001. koja je presudna za uspjeh Vladina programa gospodarskog oporavka i rasta.

Naime, za svog dvotjednog boravka u Hrvatskoj misija Svjetske banke pozabavila se time kako pomoći Hrvatskoj da ubrza gospodarski rast, smanji nezaposlenost i otvori nova radna mjesta.

»Razgovarali smo o tome koje sve reforme treba poduzeti da bi se otvorila nova radna mjesta i ubrzao razvoj. Mnogo je ohrabrujućih znakova u hrvatskom gospodarstvu u zadnjih šest mjeseci«, naglasio je Vorkink. Prema njegovim riječima, rast hrvatskog BDP-a bit će tek nešto malo manji od četiri posto. Prihodi od turizma veći su od očekivanih, a svi su izgledi da će i ovogodišnja sezona biti izvrsna prilika. »Vlada je zadnjih mjeseci učinila velike napore da smanji deficit i popravi makroekonomske pokazatelje. Izgledi da će se vrlo brzo ostvariti stand-by aranžman s MMF-om vrlo su realni, ali postoje još neki izazovi. Najveći je otvaranje novih radnih mjesta i ostvarenje rasta većeg od četiri posto. Ostatak istočne Europe bilježi znatno veći rast i, ako Hrvatska ne krene brže, još će više zaostati za ostalim istočnoeuropskim zemljama, a nezaposlenost će se povećati«, upozorio je čelnik Svjetske banke.

Međutim, dodao je da treba biti realan u pogledu vremena potrebnog da se smanji nezaposlenost. »Ako se reforme počnu provoditi ove godine, nezaposlenost neće opasti preko noći već za dvije do tri godine.«

Prema Vorkinkovoj ocjeni, uvjeti trebaju biti povoljni za investitore, ali i takvi da hrvatske banke radije ulažu u domaće gospodarstvo nego da novac drže u inozemstvu. No, pravi pokretač gospodarstva u Hrvatskoj su malo i srednje poduzetništvo, ističe. »Mađarska je poduzela slične reforme i nezaposlenost je sa 17 pala na 5 posto, ali u razdoblju od tri-četiri godine.« Vorkink je spomenuo i primjer Irske, koja se prije oslanjala na turizam, ali je shvatila da on nije dovoljan za transformaciju gospodarstva.

Stvaranjem povoljnog okruženja za investitore, mnoge su softverske tvrtke preselile sjedišta u Irsku. Danas je irska godišnja stopa rasta devet posto.

»To se može ostvariti i u Hrvatskoj, ali samo zajedničkim naporima Vlade, poslodavaca i stanovništva, te promjenom mentaliteta koji očekuje od države da riješi sve probleme. Treba stvoriti ekonomiju koja će se temeljiti na individualnoj i grupnoj inicijativi, kako na lokalnoj, tako i na nacionalnoj razini. Nema sumnje da bi Hrvatska mogla postati zvijezda jugoistočne Europe«, zaključio je Vorkink.

Prepreke bržem razvoju gospodarstva, povećanju konkurentnosti i privlačenju stranih investicija koje bi Vlada trebala ukloniti, rekao je, uključuju promjene u sustavu proračuna, stvaranje prijateljskog okruženja za investicije, smanjenje birokracije i poboljšanje efikasnosti institucija, stvaranje fleksibilnijeg tržišta rada i bolje usmjeravanje programa socijalne skrbi.

Ministar Crkvenac napomenuo je da je prošla, prva godina Vlade označena kao godina konsolidacije u gospodarstvu, smanjenja javnog duga i rasterećenja gospodarstva. Godina 2001. bit će početna godina ubrzanih reformi, gospodarskog razvoja i početka rješenja problema nezaposlenosti, te stvaranja makroekonomskih pretpostavki stabilnosti gospodarstva na dulji rok.

»Reforme su uvjet dugoročnog rasta, razvoja zapošljavanja, a obuhvatit će područja državne uprave, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, funkcioniranje javnih poduzeća, ubrzat će se privatizacija državnog portfelja i javnih poduzeća, te napraviti program borbe protiv korupcije«, ustvrdio je ministar financija. Vlada »vrlo sustavno« radi i na programu ubrzanog zapošljavanja, koji će uskoro biti predstavljen javnosti.

»Istodobno s politikom odlučnih reformi, Vlada će voditi politiku čvrste ekonomske stabilnosti, a tu mislim na nisku inflaciju, stabilan financijski sustav, stabilan ali sve realniji tečaj, te gospodarski rast bez velikih oscilacija. Ova je godina prijelomna i presudna za uspjeh Vlade u ovom mandatu i sve ćemo učiniti da reforme budu ostvarene«, naglasio je Crkvenac. »U podršci reformama Svjetska banka najvažnija je financijska institucija. Već idući tjedan konkretizirat ćemo detalje radi što brže realizacije zajma. Također, i stand-by aranžman s MMF-om je u zadnjoj fazi pripreme«, izvijestio je ministar.

Na pitanje hoće li korigirati svoje konzervativne projekcije stopa gospodarskog rasta s obzirom na očekivanja Svjetske banke, odgovorio je da će Vlada i dalje biti realistična o mogućnostima stope rasta. Ove godine, rekao je Crkvenac, stopa rasta bit će oko četiri posto, a narednih godina mora dostići i premašiti pet posto.

NIVES MATIJEVIĆ