SILVIJE TOMAŠEVIĆ IZ RIMA: PRIJEDLOG TALIJANSKOG MINISTRA ZA OKOLIŠ

Bordon kaže da će od Međunarodne pomorske organizacije (IMO) zatražiti da i dio sjevernog Jadrana, dakle, hrvatske, slovenske i talijanske obale, postanu zaštićenom zonom kako se ne bi dogodilo ono što se sada događa na Galapagosu. Praktički zaštićena zona već postoji oko Venecije i sada bi je, po mišljenju ministra okoliša, trebalo proširiti sve do Istre i na taj način pretvoriti bar taj dio mora u međunarodni zaštićeni park. Naravno, poslije bi se moglo govoriti i o daljnjim potezima zaštite Jadranskog mora.

Jadran je postao aktualan posebno nakon otkrića da su NATO-ovi zrakoplovi poslije bombardiranja Srbije i Kosova neke od neiskorištenih raketa ispuštali u Jadransko more kako bi mogli sigurno sletjeti u talijanske baze. Dio tih raketa i dio eksploziva, posebno na sjevernom dijelu Jadrana, gdje je ispred talijanske luke Chioggie bila jedna od četiri zone u koje se moglo bacati neiskorištene bombe, očišćen je s dna, ali je još mnogo toga ostalo u drugim zonama na jadranskom jugu.

Objavljeno je da je i tužiteljstvo u Bariju pokrenulo istragu o radioaktivnosti riba i ostale flore i faune na jugu Jadrana zbog sumnje da su tu bačeni i projektili s osiromašenim uranom. Iz NATO-ove baze Gioia del Colle poletjela bi gotovo svakoga dana po 22 ratna zrakoplova A-10, koja su s projektilima s osiromašenim uranom gađala oklopna srbijanska vozila, ali su i prije dolaska do ratnih zona navodno ispaljivali po koji rafal u Jadran kako bi se pripremili za operacije. Postoji sumnja da više od 20.000 takvih projektila još uvijek leži na dnu južnog dijela Jadrana.

Dakle, počelo bi se sa zaštitom sjevernog dijela i polako bi se projekt širio prema jugu. Naravno, to ne znači da bi Jadran postao mrtvim morem za brodove, naftovode i plinovode, već jednostavno da se odredi koji i kakvi brodovi mogu njime ploviti, kakve sigurnosne mjere poduzeti da bi se zaštitila jedna od najljepših zona u Europi.