Slobodna Dalmacija: 31. 01. 2001.

SLOBODNA SAZNAJE: GENERAL PETAR STIPETIĆ SPREMAN ZA RAZGOVOR S HAAŠKIM ISTRAŽITELJIMA

Haag nudi Hrvatima slobodu za - pokajništvo

Sadržaj instituta nagodbe je takav da bi mogući pokajnik u zamjenu za potvrdu teza haaških istražitelja bio osuđen na kaznu zatvora u duljini vremena koje je već proveo u pritvoru, uz garanciju da tužiteljstvo neće ulagati žalbu - Kompromis je postignut u slučaju Stipetića, ali ostali "osumnjičeni generali", poput generala Norca, nastoje se kompromitirati

Piše: Ante GUGO

Ako je vjerovati izvorima iz zagrebačkih odvjetničkih krugova, general Petar Stipetić će, usprkos drukčijim tvrdnjama iz Vlade, ipak razgovarati s istražiteljima Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu.

Kao što nikad javnosti nisu rekli pravu istinu o vrlo mučnom sastanku s Carlom del Ponte, tako su iz Vlade priopćili samo djelić istine o tome što je dogovoreno u vezi s generalom Stipetićem. Tako doznajemo da je glavna haaška tužiteljica na kraju pristala da Stipetić više ne bude osumnjičenik, pa ni svjedok, ali je zauzvrat dobila obećanje da se hrvatska strana neće protiviti mogućnosti da načelnik Glavnog stožera HV-a neformalno razgovara s istražiteljima Međunarodnoga kaznenog suda.

Takav razgovor ne bi mogao imati status svjedočanstva i tako dobivene informacije ne bi mogle biti korištene na sudu, ali bi bile značajna pomoć u daljnjim istražnim radnjama haaških tužitelja.

Ovakva nagodba rezultat je činjenice da bi general Stipetić morao istog trenutka u mirovinu da je Carla del Ponte ustrajala na zadržavanju statusa osumnjičenika za njega. To bi otvorilo nove političke podjele unutar države, što ponajprije premijer Račan nastoji izbjeći.

"Francuska veza"

Tu treba imati na umu i sve negativnije raspoloženje hrvatske javnosti prema činjenici da se vodeći hrvatski generali smatraju ratnim zločincima. Zato je s Carlom del Ponte napravljen kompromis oko Stipetića, a ostali generali s popisa potencijalno osumnjičenih nastoje se kompromitirati na druge načine.

Tako se Mirka Norca nastoji po svaku cijenu dovesti u vezu sa zbivanjima u Gospiću, dok se dio časnika iz tzv. francuske veze, dakle bivših legionara, nastoji kompromitirati aferama o švercu oružja i droge. Neki od bivših časnika HV-a su neosporno sudjelovali u takvim nezakonitim radnjama, ali oni nikako nemaju generalske činove, a ni priča o podrijetlu i namjeni zaplijenjenog oružja nije tako jednostavna kako se to želi prikazati. No, o tome nekom drugom prilikom.

Prema našim informacijama, Stipetić će idućih dana obaviti razgovor uz kavu s haaškim istražiteljima. Da taj razgovor više nema neko veliko značenje za Haaški sud, pa ga se ni u Hrvatskoj ne bi trebali previše bojati, svjedoči i činjenica da je Carla del Ponte već preusmjerila svoju istragu.

Nakon njezina boravka u Zagrebu pojavila se, dosad nedemantirana informacija, da je glavna tužiteljica sad ponajprije zainteresirana za pet ili šest bivših policijskih dužnosnika. Ovakav razvoj događaja potvrđuje tezu da Haaški sud, paralelno s istragama ratnih zločina, vodi i politikantske igre između suprotstavljenih hrvatskih političara.

Agotićeve izjave

Prisjetimo se kako su pisma iz Haaga uredno bila odašiljana Uredu predsjednika Republike, iako su tamo vrlo dobro znali da je službeni kanal za prepisku Ured za odnose pri Vladi RH. Sad haaški tužitelji lukavo koriste neopreznu, a rekli bismo i pomalo nebuloznu izjavu generala Agotića, Mesićeva savjetnika za vojna pitanja, koji je izjavio da vojska nije kriva za zločine nakon Oluje, nego je za sve kriva policija.

Nitko nije od Agotića očekivao da kaže kako je kriva vojska, isto kao što nitko od nekog visokog dužnosnika SAD-a ne očekuje da kaže kako su ili vojska ili policija krivi što na jugu te države bude ubijeno mnogostruko više crnaca i hispanoamerikanaca od bijelaca. Jednostavno će svaki američki dužnosnik reći da je to nešto što se ne bi moglo kontrolirati ni da je pokraj svakog rasvjetnog stupa po jedan policajac.

Umjesto slične izjave u kojoj bi opisao što se stvarno događalo nakon Oluje, general Agotić je svu krivnju svalio na policiju. Haaški sud se vješto uhvatio za to očekujući daljnja politička prepucavanja u Hrvatskoj u kojima redovito ispliva poneki podatak koristan za politikantske igre Carle del Ponte.

Da su haaški istražitelji u slijepoj ulici kad su u pitanju stvarni i pravi dokazi protiv osumnjičenih Hrvata, govori i činjenica da su ponovno aktivirali institut pokajničke nagodbe koji je bio primijenjen u slučaju Srbina Milana Erdemovića, nakon čega je naišao na vrlo oštre i nepodijeljene kritike. Pod naletom nezadovoljstva javnosti što se dokazanom ratnom zločincu sve oprašta radi cinkanja vlastitih kolega, haaški tužitelji su jedno vrijeme odustali od tog instituta. Međutim, sad ga opet aktiviraju.

Sumnja se da će taj institut biti iskorišten i na primjeru Biljane Plavšić, a postoje i sasvim opravdane sumnje da se radi iskoristivosti ponude pokajničke nagodbe odugovlači i s postupkom u slučaju generala Blaškića.

Ozračje straha

Naime, institut pokajničke nagodbe bit će ponuđen i nekim Hrvatima protiv kojih praktično ne postoje nikakvi dokazi. Kako bi ih se uvjerilo da surađuju, rečeno im je da se ne nadaju prevelikom dokazivanju vlastite nevinosti jer to pred Haaškim sudom nije pomoglo ni generalu Blaškiću.

Sadržaj nagodbe je takav da bi mogući pokajnik u zamjenu za potvrdu teza haaških istražitelja bio osuđen na kaznu zatvora u duljini vremena koje je već proveo u pritvoru, uz garanciju da tužiteljstvo neće ulagati žalbu. Sličnu ponudu u zamjenu za odustajanje od mogućeg progona dobit će i neki potencijalni osumnjičenici.

Da bi to bilo izvedivo i provedivo, u Hrvatskoj se širi ozračje straha i neizvjesnosti pred idućim akcijama Haaškog suda. Umjesto da se tome suprotstavi objavljivanjem pune istine o razgovorima s Carlom del Ponte i svim drugim kontaktima s Haaškim sudom, hrvatska Vlada zbog neobjašnjivih razloga podržava teze haaškog tužiteljstva kako su hrvatski mediji i previše informirani o tome!?