LONDON, 30. siječnja - Hoće li se osobe okrivljene za nedjela na tlu bivše Jugoslavije među prvima naći na tapeti nove ne-vladine jedinice za otkrivanje ratnih zločina, koja bi uskoro trebala biti lansirana u Londonu? To nas je pitanje potaklo da se obratimo pukovniku Bobu Stewartu, koga je britanski tisak imenovao osnivačem spomenute organizacije, nazvane »Akcija pravde«. No, kako se pokazalo u razgovoru za Vjesnik, Stewart je samo čelna osoba i glasnogovornik te organizacije, čiji pravi inicijator do daljega inzistira na anonimnosti. Kako je najavljeno, jedinica za otkrivanje ratnih zločina trebala bi biti do 2006. djelovati na svih pet kontinenata. Istraživala bi zločine u raznim ratovima, uključujući Zaljevski, kao i postupke britanske armije u Sjvernoj Irskoj. Iako bi djelovalo neovisno od ijedne vlade, čini se da uživa načelnu potporu UN-a i britanskog Foreign Officea.

Bob Stewart bivši je zapovjednik prvih britanskih snaga koje su tijekom rata u BiH tamo djelovale u plavim kacigama. Bio je i svjedokom posljedica teškog zločina u Ahmićima, nakon što je 1993. u tom selu počinjen pokolj nad muslimanskim civilima. Danas Bob Stewart ne radi više za britansku armiju, nego se bavi izradom radio-programa za Treći svijet. Dok telefoniramo u njegov dom, da ugovorimo razgovor, u pozadini se čuje cika troje male djece, iz njegovog drugog braka sa švicarskom dužnosnicom Crvenog križa, s kojom se upoznao u Bosni.

- Prvo želim naglasiti da još nismo počeli radom, jer tek pokušavamo nabaviti novac. Želimo raditi u cijelom svijetu, identificirati osobe osumnjičene za ratne zločine i pronaći dokaze protiv njih. Gotov dosje mogao bi se potom predati određenoj vladi, tako da ima dokaze i mora izdati nalog za hapšenje te osobe. To postaje međunarodnim nalogom za hapšenje i osoba se izvodi pred sud. Mi nismo policajci, nemamo izvršnu moć, ne ulazimo kao specijalne snage... Pokušavamo skupiti dokaze protiv ljudi koji su počinili zločine - ne samo na Balkanu, nego bilo gdje. Usput rečeno, to uključuje i britansku armiju.

- Nas jednako zanimaju i ratovi u Kambodži, Istočnom Timoru, Ruandi, Čečeniji..., ali, moći ćemo operirati samo tamo gdje nešto možemo postići.

- Ako imamo izgleda za uspjeh, možda bismo mogli početi tamo. Ali, mislim da bivša Jugoslavija ima dosta dobar sustav istrage. Svjedočio sam na Sudu za ratne zločine u Haagu i to mi je bilo vrlo teško, jer su neki ljudi protiv kojih sam svjedočio bili moji prijatelji, odnosno takvima sam ih smatrao. Oni ne mogu biti moji prijatelji, ako su ratni zločinci, ali bilo je teško.

- Defnitivno: bosanski Hrvati, bosanski Srbi i bosanski Muslimani.

- Ja ga smatram ratnim zločincem i u Bosni, da se ne spominje Kosovo. Ali, protiv Miloševića je podignuta optužnica, za njega svi znaju, on nikada neće izbjeći činjenici da je okrivljen za ratne zločine. Ako se neka vlada nađe u poziciji da ga uhapsi, ona će to učiniti.

- Prije svega, ja sam samo glasnogovornik grupe ljudi. Nadahnuće je dao čovjek koji će organizaciju voditi, a čije vam ime ne mogu otkriti. On želi da to bude tajna, jer ovoga trena on to još ne može raditi. Nije to nikakva zloćudna tajna, nego ga se još ne smije identificirati.

- Kako sam rekao, moramo najprije analizirati gdje imamo najbolje izglede da uspijemo. Ako je uspjeh u tome da pred sud izvedemo svakog pojedinog ratnog zločinca, onda mi nemamo izgleda. No, ako bude uhvaćena samo jedna osoba, jedna jedina, to je bolje nego ništa.

- On u osnovi jest kriv, jer su tako ocijenili suci.

- Bio sam i smatram da je Blaškić definitivno bio zapovjednik. Ako ljudi pod mojim zapovjedništvom počine zločine, ja sam odgovoran.

- Neka oni koji tako misle podnesu za to dokaze. Neka također izvedu pred sud te ljude koji su djelovali na svoju ruku. Ako naokolo hodaju ljudi i ubijaju na svoju ruku, volio bih ih vidjeti pred sudom.

- Ne mogu se toga sjetiti. Ne, ja to nikad nisam rekao. Hoću reći, nadao sam se da nije kriv, uvijek sam se nadao da nije kriv, ali su dokazi protiv njega bili tako jaki da je bio osuđen.