Uvjet iznad svih uvjeta za početak institucionalnog vezivanja Hrvatske uz EU do prije godinu dana bilo je prihvaćanje demokratskih standarda zapadnog svijeta. Taj uvjet nad uvjetima danas je i još će dugo ostati - uspješnost Hrvatske u suzbijanju organizirana međunarodnog kriminala, ponajprije suzbijanje ulaska ilegalnih imigranata u države EU, te prekidanje krijumčarskih lanaca za šverc oružjem i drogom. Da prilagodi sve zakone i propise standardima EU, da ostvari rekordne stope gospodarskog rasta, Hrvatska neće biti ozbiljan kandidat za prijam u EU sve dok bude bila u Bruxellesu i glavnim gradovima članica Unije doživljavana kao država kroz koju se krijumčare ljudi, iz koje se oružjem opskrbljuju militantni europski separatistički pokreti i terorističke organizacije, kroz koju prolaze putovi droge prema zapadnoj Europi. Javno je na taj problem u svome pismu Vijeću ministara EU upozorio prije desetak dana britanski premijer Tony Blair, usredotočivši se prije svega na problem ilegalnih imigranata i prepoznajući Hrvatsku kao jednu od zemalja preko koje oni stižu na tlo Unije. Upozorenje nije bez osnove jer je samo lani na području Hrvatske uhvaćeno točno 23.604 ilegalnih imigranata, ponajviše Kineza i Iranaca, koje su krijumčari ljudi pokušali "uvesti" u zemlje Unije.

- Hrvatska je apsolutno svjesna tog problema i želi maksimalno surađivati u njegovu rješavanju. Posljednji policijski uspjesi u suzbijanju šverca oružjem i drogom samo su jedan od pokazatelja dobre suradnje sa zapadnim partnerima, i uvjeren sam da i oni shvaćaju kako činimo sve što se objektivno može u suzbijanju organizirana kriminala - kaže Vladimir Matek, pomoćnik ministra vanjskih poslova za multilateralu. Ujedno podsjeća da Hrvatska, kao aktualna supredsjedateljica radnog stola o sigurnosti Pakta o stabilnosti inzistira da se borbi protiv organizirana kriminala, prije svega suzbijanju ilegalnih imigracija dade prednost.

Koliko borba protiv organizirana kriminala postaje jedno od najvažnijih pitanja vanjskopolitičkog položaja Hrvatske i njezina povezivanja s EU govori i to što je osoba iz MUP-a mjerodavna za borbu protiv organizirana kriminala u stalnim konzultacijama i suradnji sa šefom hrvatskog pregovaračkog tima za SA sporazum Nevenom Mimicom. No postoji političko-normativna prepreka bližoj koordinaciji Hrvatske i EU u suzbijanju organizirana kriminala, koja se ne bi ograničavala samo na najizravniju policijsku suradnju. Naime borba protiv organizirana kriminala jedan je od prioriteta zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU u čijim mjerama sudjeluju i države - kandidati za članstvo. Hrvatska, kao i ostale države SA procesa (BiH, Makedonija, Albanija i SRJ) nemaju status kandidata pa su isključeni iz tih zajedničkih mjera, a s druge su strane prepoznate kao jedna od glavnih sigurnosnih prijetnji EU, što će vjerojatno utjecati na odgađanje kandidature i usporavanje povezivanja s EU. No ako postoji dobra politička volja EU, postoji i način da se ta normativna prepreka ukloni, a sadržan je u Paktu o stabilnosti, odnosno njegovu radnom stolu o sigurnosti, čije su članice i sve države SA procesa i cijeli EU.

- Suzbijanje organizirana kriminala jedino je pitanje iz širokog raspona Pakta o stabilnosti, koje je od obostrana interesa i EU i država regije, i jedino pitanje u kojem se od EU ne traži samo da bude donator, već time štiti vlastitu sigurnost. Bit će zanimljivo vidjeti je li EU spreman koristiti se Paktom o stabilnosti kao mehanizmom za rješavanje tih problema - kaže hrvatski veleposlanik pri EU i supredsjedatelj Radnog stola o sigurnosti Vladimir Drobnjak. Odgovor Bruxellesa na tu inicijativu zasad ne želi prognozirati.

V. Starešina

Posljednji rezultati poput razbijanja lanca krijumčara oružja u Dobranjama i Zagrebu, zapljena većih količina droge i više od 20 tisuća uhićenih ilegalnih imigranata dokaz su, smatra glasnogovornik MUP-a Slavko Rako - da je policija organizacijski i stručno osposobljena. Pomaci u organizaciji bit će, napominje Rako, postignuti kroz novouspostavljeno Ravnateljstvo policije koje će ujediniti i povezati sve operativne službe koje se bore protiv ogranizirana kriminala. Uz to, ističe Rako, hrvatski policajci sve češće pohađaju stručne seminare u inozemstvu o suzbijanju organizirana kriminala, strani predavači drže takve seminare u Hrvatskoj, a na operativnoj razini "izuzetna je suradnja s policijama susjednih, ali i drugih zemalja".

No po tehničkoj opremljenosti za borbu protiv organizirana kriminala hrvatska policija zaostaje za standardima EU i nastoji to nadoknaditi bilateralnom materijalno-tehničkom pomoći od nekih razvijenijih država. S. Rako ističe prošlogodišnji ugovor s MUP-om SR Njemačke o materijalno-tehničkoj pomoći vrijednoj milijun maraka, a i policije su nekih drugih europskih zemalja, kaže, "zbog našeg specifičnog položaja zainteresirane da nam na taj način pomognu". (V. S.)