Jutarnji list: 01. 02. 2001.

PREDVIĐANJA STRUČNJAKA Financijski eksperti tvrde da su najveći kamen oko vrata izvanproračunski fondovi (mirovinski i zdravstveni)

RH će se do travnja zadužiti 1,4 milijarde DEM

Velik je problem što država nema pravu evidenciju obveza državnog proračuna, što je tempirana bomba

ZAGREB - Početkom veljače hrvatska će delegacija otići u Japan i tom tržištu ponuditi nove samuraj obveznice u iznosu od 20 milijardi jena, što je oko 200 milijuna američkih dolara. Tijekom prvoga tromjesečja ove godine očekuje se izdavanje euroobveznica hrvatske vlade u iznosu od 500 milijuna eura. Vijesti s domaćeg terena jesu: država je u Privrednoj banci Zagreb uzela kredit od 950 milijuna kuna; ukupni kratkorotčni proračunski dug po osnovi trezorskih zapisa iznosl 3,15 milijardi kuna, objavljeno je na Internet-stranici www.bankamagazine.hr. Sve ukazuje na "rupu" u državnom proračunu. Stručnjaci kažu da je to standardna priča, tj. da nije nikakva novost.

Nova zaduženja

Takvo stanje traje još od 1999. godine, tvrde. U Ministarstvu financija pak pojašnjavaju kako na svakom početku godine dolaze na naplatu otplate Pariškom i Londonskom krugu, a i manji su prihodi proračuna, pa onda manjak prihoda država pokriva kreditima. Prošle godine država se zadužila u Hrvatskoj narodnoj banci, a ove godine, zato što joj je zakonom ograničena ta mogućnost, zadužila se u poslovnoj banci.

Sve u svemu, situacija nije obećavajuća. Stručnjaci tvrde da su najveći kamen oko vrata državnom proračunu izvanproračunski fondovi (mirovinski i zdravstveni), čiji deficiti iz godine u godinu rastu. Kao problem navode i to što država nema "pravu" evidenciju obveza državnoga proračuna i to nazivaju "tempiranom bombom".

Po nekim procjenama, samo prenesene obveze iz prošle godine iznose oko milijardu kuna. I, na kraju, kao na ništa manje važnu činjenicu, upozoravaju da će se tek za tri mjeseca znati učinci poreznih promjena te da će država morati naučiti bolje upravljati poreznim prihodima. Primjerice, više ne omogućavati prolongate Ini ili HRT-u. Po zadnjim dostupnim podacima, u prvih jedanaest mjeseci 2000. proračunski manjak iznosio je pet milijardi kuna, pri čemu su ukupni prihodi iznosili 40,7 milijardi kuna, a ukupni rashodi 45,7 milijardi kuna.

Zbunjneni stručnjaci

S druge strane, potpredsjednik Vlade Goran Granić nedavno je izjavio da potrošimo 3,5 milijarde kuna više nego što prozvedemo i time potpuno zbunio stručnu javnost, jer tvrde, takve matematike nema.

Točni podaci znat će se ubrzo, ali da bi sadašnja "rupa" mogla ubrzo postati "rupetina" (za oko 8,5 milijardi kuna, koliko su u proračunu zacrtani prihodi od privatizacije). Na to je upozorio još krajem prošle godine MMF, kada je proračunske prihode od privatizacije ocijenio teško ostvarivim.

Protekli mjesec to je samo još više potvrdio. Naime, prave pripreme za privatizaciju javnih poduzeća još nisu počele, a ne postoji ni konsenzus o modelima privatizacije. Dovoljno je samo reći da je za privatizaciju Hrvatskih telekomunikacija u igri već četvrti model.

A. Koščec