ZAGREB, 2. veljače - Optimizam hrvatskih vlasti, čiji su predstavnici u četvrtak zaključili da će sklapanje novog stand by aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) izravno utjecati na povećanje hrvatskog kreditnog rejtinga, čini se, ne dijele vodeće bonitetne agencije u svijetu. Naime, kako smo doznali u Fitchu, jednoj od najvećih agencija za dodjelu kreditnog rejtinga, od povećanja hrvatskog kreditnog rejtinga - za sada nema ništa!

»Iako potpisivanje Pisma namjere hrvatskih vlasti s MMF-om Fitch smatra značajnim korakom naprijed, Hrvatska će kod nas zadržati kreditni rejting BB+, koji joj je dodijeljen u lipnju prošle godine, sve dok se ne uvjerimo u pozitivan ishod fisklane politike u vašoj zemlji«, odgovorio je na Vjesnikov upit James McCormack, direktor Fitchova Odjela za kreditne rejtinge zemalja srednje i istočne Europe. Prema njegovim riječima, fiskalna politika i dalje predstavlja Ahilovu petu gospodarske politike hrvatskih vlasti, pri čemu posebno upozorava na potrebu što hitnije reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava. »Izostanu li značajnije reforme, financijska neravnoteža u izvanproračunskim fondovima prijeti porastom državnoga duga. Fitch smatra bitnim postizanje održivosti javnih financija u Hrvatskoj u srednjem roku«, upozorio je McCormack.

Iako su sve relevantne međunarodne institucije u ocjeni da je hrvatska Vlada u protekloj godini učinila velike napore kako bi konsolidirala javne financije, hrvatski je kreditni rejting već duže vrijeme »usidren« negdje u sredini ljestvice tranzicijskih zemalja. Uz Fitch, koji nam je lani dodijelio ocjenu BB+, što je oznaka za špekulativni rejting, bitno bolje ne kotiramo ni kod drugih bonitetnih agencija. Tako, primjerice, kod Moody"sa i Standard & Poor"sa imamo kreditni rejting BBB-, što je eufemizam za najniži investicijski rejting, dok nas Dun & Bradstreet ocjenjuje kao zemlju visokog rizika (DB5a).

Za svog nedavnog posjeta Zagrebu, Richard McGuire iz Dun & Bradstreeta istaknuo je da bi potpisivanje stand by aranžmana s MMF-om moglo biti presudno za povećanje hrvatskog kreditnog rejtinga. U D&B-u nam u pluseve ubrajaju i smanjenje javne potrošnje, zatim, izvrsnu prošlogodišnju turističku sezonu, ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), približavanje Europskoj uniji (EU), kontinuirani rast bruto domaćeg proizvoda, privatizaciju, rast izravnih stranih ulaganja i jačanje financijskog sektora. No, McGuire je tada medijima izjavio i da treba obratiti pozornost na činjenicu da se na vlasti nalazi šesteročlana koalicija, što očito predstavlja izvor potencijalnih problema.

Što kažu analitičari? Viši ekonomist The Economist Intelligence Unita Gavin Gray za Vjesnik je istaknuo da potpisivanje Pisma namjere s MMF-om predstavlja korak naprijed, jer je time gospodarska politika Banskih dvora dobila i međunarodnu potporu. To, međutim, još ne znači i da će bonitetne agencije povisiti kreditni rejting hrvatske države, jer njih, u znatno većoj mjeri od stand by aranžmana, zanima objektivna gospodarska i politička situacija u zemlji.

»Iznenadio bih se kada bi u bliskoj budućnosti došlo do povećanja hrvatskoga kreditnog rejtinga«, ističe Gray. Upozorava da je u nas još uvijek prevelika razina potrošnje konsolidirane središnje države; ti su rashodi u 1999. godini dosegli vrijednost od 55 posto BDP-a, što je najviša razina javne potrošnje u tranzicijskoj Europi. Isto tako, značajan rizik proizlazi i iz, u usporedbi s ostalim zemljama u tranziciji, omjera ukupnog zaduženja i prihoda od izvoza. Taj je pokazatelj, prema Grayovim procjenama, lani u Hrvatskoj iznosio 19,6 posto, što je znatno više nego u drugim zemljama u tranziciji, poput susjedne Slovenije, u kojoj je bio između deset i 12 posto. No, osnovnu prijetnju hrvatskom kreditnom rejtingu i dalje predstavlja visoka razina javne potrošnje, zaključuje naš sugovornik.

Adriano Milovan