SARAJEVO - Nekoliko je razloga nezadovoljstvu nekih političkih stranaka i dijela javnosti u BiH posjetom izaslanstva Hrvatskoga sabora, koje je u Sarajevu 1. i 2 veljače službeno razgovaralo s većinom najvažnijih političkih čimbenika susjedne države. Prije nego te razloge i pojasnimo, podsjetimo: dan uoči dolaska peteročlanoga hrvatskog izaslanstva, Stranka za BiH Harisa Silajdžića u svojemu je priopćenju izrazila bojazan da posjet služi “potvrdi privilegiranog položaja HDZ-a BiH kao isključivog posrednika interesa hrvatskog naroda u BiH”. Hrvatsko narodno vijeće Ive Komšića, pak, u svojemu je priopćenju ustvrdilo da “izaslanstvo dolazi samo na zov HDZ BiH” te da “nije dobrodošlo u BiH”. Dan kasnije, tijekom razgovora izaslanstva s HDZ-ovim mandatarom Vijeća ministara BiH Martinom Ragužem i tročlanim predsjedništvom BiH, Ivo Komšić i fra Luka Markešić organizirali su prosvjed građana. Noseći transparent s prekriženim znakom HDZ-a, stotinjak Sarajlija Tomčevu je izaslanstvu jasno poručilo kako smatra da, podržavajući HDZ, ometa demokratizaciju BiH. Na posljetku, predsjednik Nove hrvatske inicijative Krešimir Zubak, nezadovoljan razgovorima s hrvatskom delegacijom, izjavio je da “Hrvatska postaje talac HDZ-a BiH”.

Koji su, dakle, razlozi takvoj sumnji? Najmanje ih je četiri; nazvat ćemo ih moralnim, formalnim, političkim i temporalnim.

Moralni razlog nezadovoljstvu očit je čak i slabije obaviještenima o složenoj političkoj stvarnosti BiH: riječ je o prigovoru da izaslanstvo u kojemu su Milan Kovač, pa i Mate Granić, nema moralno pravo na bilo koji način politički intervenirati u BiH. Najpregnantnije su to izrazili Ivo Komšić i jedna sarajevska novinarka. Komšić je izjavio kako su Kovač i Granić s Tuđmanom razgrađivali BiH, dok je izvjestiteljica na konferenciji za novinare Kovača izravno povezala s hrvatskim etničkim čišćenjem Bošnjaka. Taj moralni prigovor Zdravko Tomac je odbacio tvrdnjom kako je riječ o višestranačkom izaslanstvu u kojemu svaka stranka ima pravo sama birati svojega člana. No je li tim objašnjenjem prigovor uspješno odbačen, ili je, upravo suprotno, cijelo izaslanstvo eventualnu odgovornost jednoga ili dva svoja člana tek - preuzelo na sebe?

Sljedeći, formalni razlog sumnji u dobre namjere hrvatskog izaslanstva tiče se samoga načina njihova dolaska u BiH. Iako je Tomac ustvrdio kako je sve dogovoreno “uobičajenim demokratskim putem”, BiH mediji izvijestili su da je posjet dogovoren mimo redovite diplomatske procedure. Dnevni Avaz je objavio da su veleposlanstvo BiH u Zagrebu i Ministarstvo vanjskih poslova BiH, suprotno diplomatskim običajima, o posjetu obaviješteni samo dan ranije. “Ja doista ne znam kako je saborsko izaslanstvo dogovaralo susret s članovima Predsjedništva BiH. Sve što znam o tom posjetu iz jednog je dopisa Hrvatskoga državnog protokola u kojem stoji da “imaju čast priopćiti nam da izaslanstvo dolazi u BiH”, i kazao je Dnevnom Avazu veleposlanik Hasan Muratović.

Treći, politički uzrok sporu, istodobno je i najvažniji. Riječ je o jednoglasju stavova hrvatskoga izaslanstva i HDZ-a BiH o tome da valja izmijeniti pravila izbora zastupnika u domove naroda Federacije BiH i BiH, koja je uoči izbora proglasio OESS. Tim pravilima, tvrdi HDZ BiH, ukida se pravo Hrvatima da biraju vlastite predstavnike u Dom naroda te se omogućava da ih biraju i pripadnici drugih naroda, što je protuustavno i egzistencijalno ugrožava Hrvate u BiH. Ustvrdivši kako su OESS-ova pravila protuustavna, izaslanstvo Hrvatskoga sabora potpuno je podržalo HDZ BiH. “Oko toga pitanja postigli smo konsenzus”, izjavio je predsjednik HDZ-a BiH Ante Jelavić poslije razgovora s gostima iz Hrvatske. Nasuprot tome, sve druge hrvatske, a i većina drugih stranaka u BiH, tvrde potpuno suprotno: da se OESS-ovim pravilima ne narušava položaj Hrvata, nego da se samo HDZ-u oduzima ekskluzivno pravo njihova zastupanja, kao uostalom i SDA-u ekskluzivno pravo zastupanja Bošnjaka.

Naposljetku, ono što smo nazvali temporalnim razlogom prosvjedima protiv dolaska hrvatskih parlamentaraca u BiH vezano je uz timing posjeta. Naime, dan uoči posjeta Ustavni je sud odlučivao o promjeni OESS-ovih izbornih pravila za Dom naroda o kojima smo upravo pisali, a dva dana kasnije, 5. veljače, državni parlament BiH trebao bi se izjasniti o Martinu Ragužu, mandataru Vijeća ministara kojega je kandidirao HDZ BiH. U javnosti i dijelu medija takav je timing posjeta iz Hrvatske protumačen kao izravna potpora HDZ-ovu kandidatu Martinu Ragužu te signal kako bi Ustavni sud trebao odlučiti. Unatoč, dakle, svim uvjeravanjima Tomca i kolega kako su u Sarajevo došli tek se obavijestiti, gorki okus sumnjive političke trgovine nakon njihova odlaska nije ispran. Jednom rečenicom rečeno: krivi ljudi u pogrešno vrijeme na krivi način o pogrešnim stvarima.

“HDZ BiH se tako snažno buni samo zato što im je Doma naroda ostao jedino parlamentarno stranačko uporište. Zastupnički dom Federacije BiH su izgubili, pa Dom naroda svim silama nastoje zadržati. Jer, Vlada Federacije BiH ne može se izabrati ako je ne podrži Dom naroda. I to je jedini razlog cijeloga spora oko Doma naroda”, tvrdi Ivo Komšić dodajući da mu “nikako nisu jasni Tomčevi motivi da tako očito podržava HDZ BiH. Hrvatska javnost toga mora biti svjesna, a i predsjednik SDP-a trebao bi reći je li to stav stranke”, kaže predsjednik HNV-a i kandidat kojega nacionalistička Alijansa za promjene kandidira za predsjednika Federacije BiH.