Predsjednik Koštunica ima bar jednu dobru osobinu, upornost. 'Svjesni smo svojih međunarodnih obveza. Znamo da moramo surađivati s Međunarodnim kaznenim sudom (ICTY) iz Den Haaga. No, potrebna nam je suradnja na zakonskoj osnovi', poručio je prije nekoliko dana u Stockholmu švedskom predsjedništvu Europske unije koje od njega traži da izruči Slobodana Miloševića. 'Treba nam malo razumijevanja i strpljenja', rekao je, pitajući se koji razlozi tjeraju ICTY da optuži njegova prethodnika za zločine protiv čovječnosti i kakvu to 'neobičnu proceduru primjenjuje Sud'.

Nakon pobune 5. listopada 2000., nova je srbijansko-jugoslavenska momčad započela neobičnu predstavu s proturječnim izjavama o osjetljivu pitanju suradnje s ICTY-jem. Obećanja više ministara o suradnji s međunarodnim pravosuđem, odmah je, kako se čini, odlučno pobio Predsjednik. 'Moje se zamjerke Sudu tiču njegova selektivnog suđenja', kazao je također u Stockholmu. Prije svega pravnik, novi prvi čovjek u Beogradu pokazao je kako je jako privržen slovu zakona.

Neobično je što se Vojislav Koštunica sada želi prikazati kao najveći Miloševićev zaštitnik. Bivši se predsjednik još skriva u svojoj vili na Dedinju, na otmjenim beogradskim obroncima, a na susretima sa svojim nasljednikom dobio je od potonjeg jamstva o svojoj sigurnosti. Policijski nadzor nad Miloševićem o kojemu je Beograd izvijestio u četvrtak, smatra se zaštitom koliko i nadzorom. Njegovo izručenje Haagu vjerojatno je crvena crta koju Vojislav Koštunica nipošto ne želi prijeći. 'Za njega je nezamislivo da državnog poglavara preda međunarodnom pravosuđu zbog djela koja je počinio obnašajući svoju dužnost. Vojislav Koštunica vjeruje u posebne ovlasti naroda', komentira zapadni diplomat.

Vojislav Koštunica zapravo želi biti zaštitnik srpskog naroda i dok neki članovi njegove momčadi misle da je došlo vrijeme za pravu katarzu tog naroda, različita su mišljenja o tomu kako ju provesti. Savezni ministar za vanjske poslove Goran Svilanović, kojeg smatraju a priori sklonim ICTY-ju, predložio je da se osnuje povjerenstvo za 'pomirbu i istinu', poput onog u Južnoj Africi koje se ne može usprotiviti bezuvjetnim međunarodnim zahtjevima. On strahuje da bi se ponovno mogao dovesti u pitanje državni suverenitet njegove zemlje, pa bi se i sama Srbija, poput Bosne, našla u prilikama ako ne protektorata, ono bar 'ograničena suvereniteta'. On zna da može računati na potporu javnosti koja je još jako privržena državnoj neovisnosti i iznenađena uhićenjem bivše bosanskosrpske čelnice Biljane Plavšić i opetovanim upletanjem međunarodne zajednice u nutarnje stvari Republike Srpske srpskog entiteta u Bosni. Ako je cijena za dobivanje obećane međunarodne pomoći Miloševićevo izručenje, srpska bi javnost možda mogla načiniti potpuni zaokret u pogledu tog pitanja. Pitanje je zapravo u tomu je li međunarodna zajednica spremna 'dati vremena' Vojislavu Koštunici, kao što ovaj traži, ili će postaviti odlučnije zahtjeve, piše Jean-Arnault Derens.