SILVIJE TOMAŠEVIĆ IZ RIMA: RADIO VATIKAN O ZAJEDNIČKOM TRŽIŠTU JUGOISTOKA EUROPE

RIM — Pokušaj stvaranja zajedničkog tržišta jugoistoka Europe u okviru Pakta stabilnosti i što bi to značilo za zemlje na tom prostoru i glede njegovih daljnjih veza s Europskom unijom, bila je ovotjedna tema Radio Vatikana (talijanskog programa) o kojoj su raspravljali Fabbrizio Saccomani, voditelj ekonomskoga stola Pakta o stabilnosti, Rosend Domenech, španjolski novinar koji se upravo vratio s Kosova i dopisnik Slobodne Dalmacije Silvije Tomašević, s novinarima vatikanskoga radija. Navodno su bili pozvani i predstavnici hrvatskog veleposlanstva u Rimu, ali su, opet navodno, odbili sudjelovati u polusatnoj emisiji na talijanskom jeziku "Europa bez zidova".

Španjolski je novinar, na primjer, demistificirao opasnost od osiromašenoga urana na Kosovu i dao naslutiti da nekome odgovara širiti glasine o opasnostima. "Događajima oko osiromašenog urana se dalo preveliko značenje", rekao je Domenech, prije svega se pretjeralo zbog toga što još nije mogao dati nikakvi učinak jer je prošlo tek dvije godine od napada na Kosovu, a uran počne djelovati poslije pet, a oboljeli vojnici su svi bili u Bosni. Prema tome postoji nečiji interes da se pretjera s učinkom osiromašenog urana na Kosovu. Zatim je kazao kako "Srbi kažu da umiru od osiromašenog urana, a Albanci ne umiru, Srbi kažu da umiru u Bosni, a Bošnjaci ne umiru, zatim zapadnoeuropske zemlje kažu da njihovi vojnici umiru, a ni jedan sjevernoamerički, argentinski, brazilski itd. nije obolio ni umro", a i u zemljama koje su objavile da su vojnici umrli od tumora, postotak umrlih nije veći od srednjeg postotka umrlih od tumora u tim zemljama. Dakle, sve to izaziva i neku sumnju da se možda osiromašeni uran upotrijebio i u političke svrhe.

Saccomani je govorio o otvaranju zapadnoeuropskog tržišta zemljama jugoistoka Europe bez uvjeta, odnosno zemlje Europske unije ne traže neke posebne uvjete od tih zemalja za plasman njihovih proizvoda na europskom tržištu. No, predložilo im se "da liberaliziraju trgovinu među njima i da olakšaju međusobnu robnu razmjenu pojednostavljenjem carinskih i drugih procedura. To je bilo u veljači 2000. Stvorena je radna skupina u kojoj su osim predstavnika tih zemalja bili i stručnjaci Europe", rekao je Saccomani i dodao da se na osnovi onoga što je načinila ta radna skupina stvorio memorandum koji su zemlje potpisale u siječnju ove godine u Ženevi. Zemlje se tim memorandumom obvezju da do srpnja ove godine iznesu podatke o tome što su konkretno učinile na liberalizaciji trgovine u regiji i što će još na tom polju učiniti. "No još je prerano govoriti o zajedničkom balkanskom tržištu, ali očekujemo da će se narednih mjeseci do srpnja ove godine doći do memoranduma o razumijevanju između zemalja gdje će biti naznačene konkretne zadaće na planu liberalizacije koje će provesti u daljnjim mjesecima. Možda ćemo tek koncem ove godine moći vidjeti neku konkretnu mjeru za primjenu toga načela", rekao je Saccomani.

Na pitanje novinarskog radija dopisniku Slobodne o tome postoji li u Hrvatskoj određeni strah od preseljenja investicija prema Srbiji, kazano je da takva opasnost postoji iz političkih i ekonomskih razloga. Iz političkih pošto bi se većim ulaganjima u Srbiju htjelo "oprati ruke" od napada NATO-a, a ekonomskih jer je to veliko tržište s više od osam milijuna stanovnika. Saccomani je rekao da ne bi trebalo postojati u Hrvatskoj takvo pribojavanje. Jer do sada je najprije održana konferencija donatora za sve zemlje regije, ali bez Srbije. Dakle sva sredstva iz Pakta stabilnosti su sada namijenjena svim zemljama osim Srbije, za koju će se održati posebna donatorska konferencija u ljeto ove godine. Projekti do sada izneseni na Paktu stabilnosti su isključivo namijenjeni zemljama bez Srbije. Do konca godine bi se trebala održati još jedna konferencija koja će biti posvećena cijeloj regiji.

Ovo što je objasnio Saccomani o namjerama i ponudama EU-a zemljama jugoistoka Europe nešto je sasvim drukčije od onoga što drugi govore o nekakvim regionalnim konfederacijama. Vjerojatno bi i javno mišljenje u Hrvatskoj prihvatilo takvo tumačenje, odnosno da se shvati da nije riječ o stvaranju balkanske konfederacije, već o postupnom prilagođavanju tih zemalja za ulazak u EU.

"Hrvatska javnost je snažno za ujedinjenje zemlje sa zemljama EU-a. Svaka zemlja se može posebno, bez nekog regionalnog međusobnog zbližavanja, ujediniti s europskom zajednicom kada će imati političke i ekonomske uvjete za to, a koji su traženi od Slovenije i Hrvatske", odgovorio je dopisnik Slobodne na pitanje novinara Radio Vatikana koji su, očito, dobro upoznati sa stanjem duha u Hrvatskoj i koji su i takvom radioemisijom pokušali iznijeti slušateljima viđenje o načinu rješavanja stanja na Balkanu.