SARAJEVO, 11. veljače - (Od Vjesnikova dopisnika) Zakon u suradnji s haaškim tribunalom mogao bi postati sporno pitanje unutar Demokratske alijanse za promjene, široke postizborne koalicije koja želi preuzeti mandat za sastav Vijeća ministara BiH te imati glavne poluge izvršne vlasti u Federaciji BiH i većini županija u tom entitetu! Naime, među cijelim »setom« propisa čije donošenje po žurnoj proceduri pripremaju stranke članice Alijanse nalazi se i zakon o suradnji BiH s Međunarodnim kaznenim sudom za zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije.

No, u javnost su procurile informacije da oko sadržaja toga zakona ne postoji suglasnost među članovima koalicije i njihovim političkim partnerima unutar Federacije BiH i Republike Srpske, te da bi, uz sporove oko načina raspodjele izvršne vlasti, to pitanje potencijalno moglo ugroziti provedbu koalicijskog sporazuma.Problem je zapravo u tome što neki od lidera Alijanse imaju prilično maglovitu ratnu prošlost. Iako su, kako tvrde u Alijansi, njihov politički cilj promjene, činjenica je da su neki od ključnih kadrova te koalicije ljudi koji su od 1991. do 1995. godine obavljali značajne funkcije u izvršnoj ili zakonodavnoj vlasti, pa čak zapovijedali vojskom i policijom.

Široj javnosti svakako je najpoznatiji slučaj Sefera Halilovića, bivšeg načelnika stožera Armije BiH. Umirovljeni general Halilović sad je lider Bosanske patriotske stranke, jedne od devet stranaka koje su pristupile Alijansi, i njegovo se ime u kadrovskim kombinacijama spominje u kontekstu mogućeg preuzimanja dužnosti ministra obrane. No, general Halilović nosi tešku hipoteku zločina u selu Grabovica 1993. godine, kada su pripadnici Armije BiH u tom hercegovačkom selu tijekom operacije »Neretva 93«, kojom je on zapovijedao, ubili nekoliko desetina hrvatskih civila.

Sličan je slučaj i s Abdićevim DNZ-om. Tri zastupnika te stranke u federalnom, i jedan zastupnik u državnom parlamentu ključni su za Alijansu ukoliko ta grupacija misli osigurati stabilnu saborsku potporu svojoj vladi. No, od ranije je poznato da su pravosudna tijela u BiH protiv Abdića podignula optužnicu za navodno počinjene ratne zločine. Navodno postoji i lista od još deset članova DNZ-a potencijalnih osumnjičenika, a s tom je listom navodno prijećeno zastupnicima DNZ-a ukoliko u federalnom parlamentu ne podrže Alijansu za promjene.

Posebno je zanimljivo da bi još neki važni ljudi ljudi Alijanse mogli biti smatrani objektivno odgovornima kada je riječ o zločinima koje su tijekom rata počinili pripadnici Armije BiH. Uostalom, lider SDP-a Zlatko Lagumdžija bio je potpredsjednik vlade, zastupnik GDS-a u federalnom parlamentu, Jusuf Pušina, obnašao je dužnost ministra unutarnjih poslova, republikanski zastupnik u federalnom parlamentu Stjepan Šiber također je jedno vrijeme bio na visokim vojnim funkcijama, novi predsjednik županijske skupštine u Sarajevu Miro Lazović bio je čelni čovjek Skupštine Republike BiH, Haris Silajdžić nikad nije demantirao optužbe da je potpisivao dozvole za ulazak u logore Armije BiH kakav je bio onaj u Musali pored Konjica i slično. Naravno, malo je vjerojatno da bi Lagumdžija, Pušina, Šiber, Lazović ili Silajdžić doista mogli biti optuženi od ICTY-ja, ali ostaje činjenica da će u Bosni i Hercegovini, ma tko u idućem razdoblju imao vlast, to neće biti »novi ljudi«.

Alenko Zornija