LJUBLJANA, 11. veljače - Igor Bavčar (45) ima neobičnu ulogu u Vladi Republike Slovenije: ministar je s nazivom resora, ali nema svojega ministarstva. Točnije: ministar je za europske poslove, iako taj resor ne postoji u slovenskoj vladi. Bavčar je, u biti, direktor Službe Vlade Republike Slovenije za europske poslove, što je niži status od ministarstva, ali i koordinator svih resora koji se na različite načine bave pripremama Slovenije za ulazak u Europsku uniju (EU). U razgovoru za Vjesnik govorio je vrlo dobrim hrvatskim jezikom.

- Da, imenovan sam glavnim koordinatorom još u prosincu, a sada sam potvrđen. Moja će zadaća biti da koordiniram i povezujem sve poslove različitih resora, recimo unutarnjih poslova i financija, sa carinom i sanitarnim i veterinarskim službama oko uvođenja schengenske granice.

- Schengenska granica donijet će važne promjene u režimu njezina prelaska. Kao prvo, kad Slovenija postane članica Europske unije (EU), ta će granica biti granica udružene Europe prema istoku. A to znači da će Slovenija morati uspostaviti potpuni nadzor nad prijelazom roba i ljudi. Da budem konkretan. Ako neko poduzeće iz Hrvatske, recimo »Gavrilović«, bude izvozilo neku paštetu za potrebe portugalskoga tržišta preko Slovenije, onda će se kontrola te robe morati obaviti na slovensko-hrvatskoj granici. Nakon toga neće biti nikakve kontrole ni roba niti ljudi. Zbog toga se od država članica EU-a zahtijeva potpuni nadzor nad kretanjem roba i ljudi na tim vanjskim granicama.

- Da, ta je granica sada vrlo otvorena, što je prilično važno za ljude i s vaše i s naše strane. Na toj je granici tridesetak graničnih prijelaza od kojih velik dio nije pod kontrolom, ljudi i roba slobodno se kreću. I zbog toga sada imamo velike probleme s masovnim ilegalnim prijelazima migranata iz istočnih zemalja, što je dobilo zabrinjavajuće razmjere. Zato namjeravam ostvariti i učvrstiti tri odnosno četiri glavne nadzorne točke, tri na cesti i jednu na željezničkoj prugi. To će biti Gruškovlje, Oršane i Obrežje te u Dobovi za željeznicu, a stvorit će se i poseban ulaz u luku Kopar i na aerodromu Brnik. To će, zapravo, biti glavne točke gdje će se smjeti uvoziti hrana, koja će biti podvrgnuta sanitarnom i veterinarskom nadzoru i zaštiti. Dakle, točno će se znati kako će se preko granice ostvarivati promet roba koje se moraju kontrolirati zbog održavanja standarda zdravlja u EU-u. To će, dakako, stvoriti dodatne logističke probleme, jer će opseg prelaska roba biti ograničen na ta tri, odnosno četiri granična prijelaza.

- Te pojedinosti još nisu odlučne. No, nama je u interesu da Hrvatska što prije uspostavi nadzor nad svojim granicama i da tako spriječi ilegalne migracije kako bi taj režim na granici, koji se sada stvara, mogao biti što mekši. Nama je također u interesu da Hrvatska što prije sklopi sporazum o stabilizaciji i pridruženju s EU-om kako bismo unutar toga pronašli mogućnosti da uspostavimo granicu koja će biti ne samo u interesu EU-a i Slovenije, nego ponajprije u interesu suradnje s Hrvatskom i njezine perspektive uključivanja u europske saveze. Nama je, dakle, stalo da Hrvatska što prije završi te pregovore s EU-om. A kako ćemo sve konkretne probleme rješavati na granici? Ponavljam, sve će ovisiti o brzini uključivanja Hrvatske u europske saveze, koliko će biti osposobljena, recimo, rješavati problem ilegalnih migracija, kakva će biti razina njezina prihvaćanja europskih zakona. Sve su to vrlo važne činjenice koje će u perspektivi omogućiti lakši ulazak i ljudi i roba s hrvatskoga teritorija na područje EU-a, odnosno preko hrvatsko-slovenske granice. No, mislim da to pitanje ponajprije ovisi o tome koliko će Hrvatska brzo putovati prema Europi.

- Ne, ne, mi točno znamo kako teče ta granica iz 1991. No, kad je riječ o izlasku u međunarodno more, to je drugi problem. Ponavljam: vrlo se dobro zna gdje ta granica prolazi. Zato ono što vi kažete neće utjecati na postavljanje graničnih prijelaza te na režim u tim točkama, na promet ljudi i roba. Na tzv. zelenoj granici obavljat će se kontrola protiv ilegalnih prijelaza. Tako da ne vidim nikakvih problema da Slovenija uvede te granične prijelaze.

- Mislim da je bitno da se počelo raditi ozbiljno na rješavanju toga pitanja između dvaju ministarstava vanjskih poslova. Siguran sam da će do sredine ove godine biti posve jasno kako se i po kojim uvjetima mogu riješiti otvorena pitanja koja se ne tiču samo granice, nego i duga Ljubljanske banke i nuklearke u Krškome, itd. Vjerujem da sada, nakon sastanka Drnovšek-Račan, postoje stvarne mogućnosti da sva ta pitanja napokon riješimo, nakon 10 godina.

- Uvjeti o kojima pregovaramo imaju 31 poglavlje, a od toga je 15 već riješeno, zatvoreno. Računamo da ćemo do kraja ove godine zatvoriti i sva ostala poglavlja. Slovenija je, u usporedbi s drugim kandidatkinjama, posve neproblematična država, nemamo razloga da tražimo neka prijelazna razdoblja ili neke iznimke iz pravila EU-a. Osim toga, naš državni program za prihvaćanje pravnoga reda EU-a ove je godine prilično natrpan, moramo prihvatiti više od 100 zakona u parlamentu, a veliki je broj i podzakonskih propisa. Nadam se da ćemo do kraja 2002. biti posve spremni za ulazak u EU. To je naš cilj, radimo na tome i mislim da bi ova godina trebala bila presudna: ako uspijemo učiniti sve važne korake, onda sam siguran da ćemo zatvoriti sva poglavlja.