Zamislite da imate donatora koji vam mjesečno na račun šalje 50 milijuna njemačkih maraka. Vaša je obveza da taj novac šaljete dalje, na račune građana. No, nitko vas ne pita kada i kako. Možete ih prije slanja malo držati na računu, možete plaćati i nešto drugo. Na ovom dijelu priče, mnogi bi odmahnuli: pričaš bajke! No, takvih bajki u Hrvatskoj ima. I to ne samo da ih ima, nego je riječ o novcu poreznih obveznika, novcu državnog proračuna, za koji su još davne 1996. godine jedan ministar, Božo Prka, odnosno njegov zamjenik Mijo Jukić, odnosno tadašnja vlast i vlada, odlučili slati ga na račun jedne udruge.

- Postoje dva društva političkih zatvorenika - počeli su priču Marko Dizdar i Damir Prebeg iz Hrvatskog društva političkih zatvorenika - žrtava komunizma. Jedno je ovo naše, a drugo, odnosno prvoosnovano, jest Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, čija je predsjednica Kaja Pereković. Prema Zakonu o pravima bivših političkih zatvorenika, svaki politički zatvorenik ima pravo na 54 kune naknade za svaki dan proveden u zatvoru. Prema nekim računicama, u Hrvatskoj su zatvorenici odrobijali 14,510.000 dana, što je oko 220 milijuna DEM naknada.

Godine 1996., kažu sugovornici, tadašnji zamjenik ministra financija Mijo Jukić potpisao je Naputak o načinu isplate naknade bivšim političkim zatvorenicima. Tim naputkom zapravo određuje da se novac iz proračuna namijenjen za isplatu naknada šalje na račun prvoosnovanog društva, HDPZ-a, otvorenog u Hrvatskoj poštanskoj banci, koje ih onda šalje korisnicima. Ministarstvo financija tako podjelu sredstava proračuna prebacuje udruzi (Mijo Jukić je tada bio i član Vijeća HDPZ-a), točnije grupi građana.

Dizdar i Prebeg su redakciji dostavili gomilu dokumenata kojom dokazuju da se proračunski novac koristi na različite proračunom neplanirane načine. Primjerice, šalje se u BiH, na podružnice toga društva, o čemu se nikad ne dobiva povratna informacija kome i kada je poimenično podijeljen. Usput, u BiH, postoji u Sarajevu registrirano Hrvatsko društvo političkih zatvorenika Federacije BiH.

Dizdar i Prebeg kažu kako su u travnju prošle godine iste dokumente predočili ministru rada i socijalne skrbi Davorku Vidoviću, te ministru financija Mati Crkvencu. Oba su bila, kažu, zgrožena. Razgovaralo se o financijskoj inspekciji, te inspekciji Ministarstva rada i socijalne skrbi. Obje inspekcije odradile su svoj posao, kažu, potvrdile su da su stvari još i gore od rečenog, ali novac za naknade i dalje ide istim putem. Nalazi su, navodno, potkraj prošle godine poslani kriminalističkoj i financijskoj policiji. Rezultati se ne znaju.

- Mi samo tražimo da se novac za naknade šalje izravno na račune korisnika - kažu iz HDPZ-ŽK-a.

"Zbog otklanjanja nedostataka Ministarstvo rada i socijalne skrbi je u suradnji s Administrativnom komisijom i Ministarstvom financija pristupilo utvrđivanju novog načina isplate naknade bivšim političkim zatvorenicima", piše pri kraju opširnog odgovora Ministarstva rada i socijalne skrbi, kojeg je potpisala glasnogovornica Andrea Latinović.

Ministarstvo je time zapravo potvrdilo naše spoznaje o, najblaže rečeno, čudnim putevima državnog novca, ali ni riječju ne spominje pitanje odgovornosti za osobe koje i danas rade na isti način. Dapače, kad smo ponovili pitanje odgovornosti, rekli su:

- Obratite se Ministarstvu financija. Oni su odgovorni za kontrolu kolanja državnog novca.

Iz Ministarstva kažu i da se na osnovi analiza može zaključiti da se saldo na računu HDPZ-a pojavljuje zbog neusklađenosti dokumentacije za obračun i doznaku novčanih sredstava (osobito popisa korisnika i doznačenih izvora sredstava), te stavljanja na popis korisnika za isplatu naknade osoba kojima na dan prijenosa sredstava Hrvatskoj poštanskoj banci nisu otvorene štedne knjižice. Potvrđuju nevraćanje u državni proračun neisplaćenih naknada u međuvremenu umrlih korisnika i iz drugih razloga, te njihovo skupljanje na računu HDPZ-a. Potvrđuju pripisivanje kamata na sredstva doznačena za isplatu naknada.

Iz Ministarstva potvrđuju i da se i novac za socijalnu pomoć bivšim političkim zatvorenicima (dakle, također iz proračuna) isplaćivao preko računa HDPZ-a. Proračunskim nadzorom poslovanja HDPZ-a od 1997. do prvog tromjesječja 2000. godine utvrđeno je da je dio novca namijenjenog za socijalnu pomoć nenamjenski korišten, tako što nije isplaćen poimenično korisnicima, nego je prenesen na podružnice, odnosno udruge u Republici Hrvatskoj i Federaciji BiH. HDPZ nije mogao za kontrolu isplata korisnicima predočiti nikakve dokaze. Traženo je da izrade kriterije za isplatu socijalnih pomoći ali do danas ih nisu izradili.

Iz izvješća o obavljenoj reviziji za 1999. godinu vidljivo je da je novac za isplatu naknada u pojedinim slučajevima isplaćivan i tri do sedam mjeseci nakon doznake. Prosječno je dnevno stanje neutrošenog proračunskog novca na računu banke iznosilo 5,395.265,03 kune.

Rok za uspostavu novog načina isplate naknada jest 28. veljače 2001. godine.