ZAGREB, 20. veljače – Unatoč najavama hrvatskih vlasti kako će Odbor direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) na svom zasjedanju 19. ožujka u Washingtonu dati »zeleno svjetlo« sklapanju novog stand by aranžmana s Hrvatskom, velika je vjerojojatnost da direktori MMF-a odluku o tome usvoje tek koji mjesec kasnije, najvjerojatnije u travnju ili svibnju. Naime, kako neslužbeno doznajemo iz upućenih izvora, Zagrebu još nije stigla službena potvrda da će Odbor direktora MMF-a 19. ožujka uopće raspravljati o Hrvatskoj, iako usmeno obećanje postoji.

Proceduralni razlozi nisu jedina smetnja davanju »zelenog svjetla« za sklapanje stand by aranžmana MMF-a i Hrvatske već u ožujku. Naime, prije nego što Odbor direktora kaže »svoje da« novom, 200 milijuna specijalnih prava vučenja (SDR) (oko 250 milijuna USD) »teškom« stand by aranžmanu, hrvatska strana bi trebala, kao znak dobre volje, ispuniti četiri uvjeta. Riječ je o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja i članovima njihovih obitelji, koji se još od prošle godine nalazi u saborskoj proceduri. U MMF-u navodno inzistiraju da se izmjene tog zakona usvoje prije nego što Odbor direktora da »zeleno svjetlo« stand by aranžmanu, i to s ciljem stvaranja transparentnijeg pravnog sustava, koji pojedinim kategorijama građana neće davati veća prava u odnosu na ostale društvene grupe. Iako je riječ samo o »kozmetičkim promjenama«, niz spomenutih prava novom proračunskom politikom, okrenutoj štednji, gotovo da i nije moguće ispoštovati, uvjerava nas naš izvor.

Prije nego što direktori MMF-a odobre potpisivanje stand by aranžmana s Hrvatskom, Zagreb mora ispuniti još nekoliko uvjeta. Prvi i vjerojatno najteži odnosi se na potpisivanje sporazuma o plaćama u javnom sektoru između Vlade i sindikata, o čemu zamjenik premijera dr. Goran Granić upravo pregovara sa sindikalnim središnjicama. Kako je u ponedjeljak najavio potpredsjednik Vlade Slavko Linić pojedini sindikati u javnom sektoru ne žele prihvatiti smanjenje plaća, što je, kako je poznato, uvjet MMF-a, pa u Banskim dvorima razmišljaju o sklapanju svojevrsnog »separatnog« sporazuma samo s pojedinim sindikatima. Vezano uz politiku plaća u javnom sektoru su i izmjene zakonskih propisa o državnim činovnicima, koji će otvoriti prostor za smanjenje broja zaposlenih u državnoj upravi.

Prije nego što Odbor direktora potvrdi novi aranžman s Hrvatskom, Zagreb će morati na praktičnim primjerima pokazati svoje opredjeljenje za privatizaciju javnih poduzeća i poduzeća iz državnoga portfelja, neslužbeno doznajemo. Kako je najavio Linić, već na idućoj sjednici Vlade trebao bi se naći model privatizacije poduzeća kojima upravlja Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), od čega državni fiskus ne očekuje veću zaradu, ali računa na oživljavanje zamrlog realnog sektora gospodarstva. Osim toga, u tijeku su pregovori Vlade i Deutsche Telekoma o načinu prodaje dodatnih 16 posto dionica Hrvatskog telekoma (HT) toj njemačkoj kompaniji, a prvi bi konkretni rezultati javnosti mogli biti predočeni do kraja ožujka, glase neslužbene informacije. Kako sada stvari stoje, hrvatske se vlasti ne moraju brinuti barem zbog dvaju uvjeta, koje moraju ispuniti prije nego što Odbor direktora MMF-a da »zeleno svjetlo« novom stand by aranžmanu. Riječ je o zaživljavanju Državne riznice, koja je »startala« 1. siječnja, te o isplati osigurane štednje, za što je pronađeno rješenje još potkraj prošle godine.

Ipak, naš izvor uvjerava nas kako ne treba strahovati da će MMF odustati od potpisivanja novog stand by aranžmana s Hrvatskom, jer je on u osnovnim crtama već dogovoren krajem prošle godine, kada je iz Zagreba otišla Misija MMF-a s Hansom Flickenschieldom na čelu. Najgore što se može dogoditi je da Odbor direktora o tome raspravlja nekom drugom prilikom, a ne u ožujku, kako najavljuju u Zagrebu.

Adriano Milovan