Referendum raspisuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade, predsjednika Republike ili potpisa Ustavom predviđenog (10 posto) broja birača. Ako su potpisi pravovaljani, Sabor je dužan raspisati referendum. Problema može biti, smatra Mratović, samo s utvrđivanjem realnosti potpisa - moraju sadržati osobne podatke potpisnika, dakle moraju biti provjerljivi. Na onome je tko odlučuje o raspisivanju referenduma, ističe, da odluči kako će podatke provjeravati.

Potpredsjednik Hrvatskog sabora Mato Arlović pojašnjava da referendum mora biti raspisan u skladu sa Zakonom o referendumu. Problem je u tome, ističe Arlović, što je još na snazi stari zakon, koji nije usuglašen s novim Ustavom, pa ga treba promijeniti. Kada će to ući u postupak, Arlović nije znao reći, navodeći da ta inicijativa mora krenuti iz Ministarstva pravosuđa prema Vladi, a nakon toga će ući u saborski postupak. Što se tiče konkretnog zahtjeva Stožera i prikupljanja potpisa, Arlović naglašava da mu nije jasno o čemu je zapravo riječ.

»Prema onome što sam saznao iz medija, skupljaju se potpisi za peticiju, a to nije zahtjev za referendum, jer za peticiju je dovoljan samo potpis«, kaže Arlović. U zahtjevu za referendum se moraju, ističe, uz potpis, navesti i osobni podaci, mora se točno odrediti pitanje o kojem se treba izjasniti, mjesto skupljanja potpisa te vrijeme u kojem će se ti potpisi skupljati.

Predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe Luka Trconić također ukazuje na potrebu ispravne formulacije pitanja, ono mora biti postavljeno jasno i ciljano tako da je odgovor na njega - da ili ne. Kad Stožer za obranu digniteta Domovinskog rata skupi potrebne potpise i dostavi ih Saboru, tek tada ćemo vidjeti o čemu je riječ, odnosno je li to pravovaljan zahtjev, poručuje Trconić.

»Za sada još imamo samo proširenu verziju koja glasi: "Budući da je Domovinski rat bio pravedan, obrambeni i osloboditeljski, mi niže potpisani na temelju članka 87. stavka 3. Ustava Republike Hrvatske zahtijevamo raspisivanje referenduma za donošenje zakona, kojim bi se hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata u tijelima sudbene vlasti, uključujući i Međunarodni kazneni sud u Haagu, a u svezi s eventualno počinjenim kaznenim dijelima u obrani Republike Hrvatske od velikosrpskih agresora, pripadnika oružane pobune Srba u Hrvatskoj, osigurao isti tretman kakav su imali pripadnici obrambenih, osloboditeljskih i antifašističkih vojski (pokreta) europskih zemalja u svezi s kaznenim dijelima počinjenim u obrani od fašističkih i nacionalističkih agresora tijekom i nakon II. svjetskog rata«, kazao je Čondić.