Nacrt SAA navodi pet prioritetnih područja u kojima je Hrvatska dužna započeti usklađivanje zakonodavstva - riječ je o politici tržišnog natjecanja, intelektualnom, industrijskom i komercijalnom vlasništvu, ugovorima o javnim nabavkama i politici zaštite potrošača / Neslužbeno doznajemo da se u Ministarstvu za europske integracije priprema "cost-benefit" analiza koja će pokazati koristi i troškove našega približavanja EU

Iako se zahuktavaju pregovori o sklapanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) Hrvatske Europskoj uniji (EU), a političari samouvjereno ističu kako će naša zemlja do kraja 2006. biti spremna za punopravno članstvo u EU, nitko sa sigurnošću ne može reći čak ni koje će sve propise Zagreb morati izmijeniti u procesu pridruživanja Uniji. Naime, nadležna tijela još nisu završila rad na ocjeni postojećeg stanja, a upravo bi ona trebala biti osnova za izradu nacionalnog programa za usvajanje acquis communautairea. Neven Mimica, šef našeg pregovaračkog tima, najavio je da će uskoro biti izrađena ta nacionalna strategija te da će, ne čekajući trenutak kada će i formalno postati kandidat za punopravno članstvo u EU, Hrvatska početi proces prilagodbe europskom zakonodavstvu i početi ispunjavati obveze iz punopravnog članstva.

Kako doznajemo u Ministarstvu za europske integracije (MEI), ovo je tijelo državne uprave iniciralo drugu fazu ocjene stupnja usklađenosti hrvatskih propisa s propisima eurokracije. Od tijela državne uprave MEI je zatražio da svaki na svom području napravi procjenu usklađenosti na način koji će prikazati EU-regulativu iz zadanoga područja, odgovorajuće hrvatske propise i komentar o usklađenosti. Naime, iako je prva procjena stupnja usklađenosti hrvatskih propisa s acquisom napravljena još u jesen 1999. godine, kada je sačinjen i Europskoj komisiji predstavljen Plan integracijskih aktivnosti RH, procjena je MEI-a da značajan dio naših propisa još uvijek prilično odudara od euro-propisa. Utješna je činjenica da je u vrijeme usvajanja Plana integracijskih aktivnosti Hrvatska vodila intenzivne pregovore o ulasku u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), čiji su propisi u velikoj mjeri usklađeni s onima u EU. To se posebice odnosi na zakone iz područja prava trgovačkih društava, trgovačkog i financijskog prava i tržišnog natjecanja, pa je većina odredbi u Zakonu o trgovačkim društvima, Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja ili Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV) ustvari već usklađena s acquisom, uvjeravaju nas u MEI-u.

U sadašnjoj fazi pregovora s Bruxellesom, Nacrt Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju ne sadrži rokove u kojima će se vršiti usklađivanje. Predloženi rokovi, naime, predmet su pregovora, no očekuje se da oni neće biti duži od rokova koje je eurokracija ugovorila s ostalim kandidatima za članstvo u EU. Osim toga, i Vlada je nedavno službeno naznačila kraj 2006. godine kao rok u kojem je potrebno uskladiti zakonodavstvo u prioritetnim područjima. Usklađivanje zakonodavstva provest će se na temelju programa koji treba biti usuglašen s Europskom komisijom, kažu nam u MEI-u. Hrvatska će preuzeti obvezu usklađivanja domaćih propisa s acquisom tek nakon što potpiše SAA, no proces dobrovoljnog usklađivanja već je u tijeku.

U području ugovora o javnim nabavkama, Hrvatska će se obvezati da će raspisivati natječaje za javne nabavke na temelju nediskriminacije i reciprociteta. Hrvatskim tvrtkama, uključujući one komunalne, omogućit će se pristup EU-tržištu. U procesu prilagodbe acquisu, naša će zemlja konačno morati usvojiti i Zakon o zaštiti potrošača.

U MEI-u tvrde da troškove usklađivanja hrvatskoga zakonodavstva EU-normama u ovom trenutku nije moguće utvrditi. Kratkoročno, riječ je o značajnim troškovima, ali oni su dugoročno ipak manji od koristi, kažu u MEI-u. Neslužbeno doznajemo da se u tom ministarstvu radi i na cost-benefit analizi, koja će pokazati kolike će biti koristi i troškovi našega približavanja EU. Spomenimo i da na prilagodbi domaćega zakonodavstva euro-propisima, osim zaposlenih u državnoj upravi i akademske zajednice, rade i nevladine udruge, predstavnici privatnog sektora i strani stručnjaci u sklopu CARDS programa.

Adriano Milovan