Vjesnik: 01. 03. 2001.
Hrvatski inozemni dug premašio deset milijardi dolara
ZAGREB, 28. veljače - Hrvatski inozemni dug premašio je deset milijardi američkih dolara.
Prema posljednjim raspoloživim podacima iz HNB-a, vanjski je dug potkraj studenoga prošle godine iznosio 10.099 milijuna dolara, iskazan prema srednjem deviznom tečaju HNB-a na kraju tog mjeseca. Od toga dug države iznosi oko 4,6 milijardi dolara, banaka 1,4 milijarde, dok na druge sektore, nefinancijska poduzeća, ostale financijske instituc
ije i stanovništvo otpada nešto više od tri milijarde dolara.No, ukupni hrvatski inozemni dug u prvih 11 mjeseci 2000. ipak se nije znatnije povećao. Potkraj lanjskog studenoga bio je 247 milijuna dolara veći nego na kraju prethodne godine, a u prvih deset mjeseci 2000. kretao se na razini nešto većoj od 9,8 do 9,95 milijardi USD.
Razina od 9,5 milijardi dolara vanjskog duga, prema podacima izračunatim po novoj metodologiji, dostignuta je već potkraj 1998. godine. Iz podataka HNB-a uočljivo je da je doba znatnog povećavanja zaduženosti u inozemstvu uslijedilo u godinama nakon 1996. u kojoj je u strano zaduženje uključen ukupan iznos reprogramiranog duga prema Pariškom i Londonskom klubu. Dug je na kraju te godine iznosio 5,3 milijarde dolara. Već potkraj 1
997. vanjsko je zaduženje iznosilo 7,4 milijarde USD, koncem 1998. gotovo 9,6 milijardi, a 1999. više od 9,8 milijardi dolara.O uzlaznom kretanju inozaduženosti svjedoče podaci da je udio vanjskog duga u bruto domaćem proizvodu rastao s 24,2 posto u 1996. na 33,1 posto u 1997., 44,1 posto u 1998., u 1999. dostigao je 48,4 posto, a prema prvim procjenama na temelju raspoloživih pokazatelja za 2000. oko 50 posto.
Ukupna otplata inozemnog duga u iznosu vrijednosti izvoza roba i usluga 1997. imala je udio od 13,8 posto, godinu poslije već 19,4 posto, a 1999. taj se udio povećao na 29,5 posto.
Uvoz kapitala pomaže ubrzanju tempa privrednog razvoja ako se kapital troši za financiranje investicija u izvozno orijentirane gospodarske sektore, čime se izbjegavaju i teškoće u otplati dugova. No, kod nas to dosad, uglavnom, nije bio slučaj. Kako na naplatu dospijevaju znatni iznosi, i nova zaduženja u inozemstvu morat će se upotrijebiti za otplatu starih dugova.
Bitna je, međutim, razlika što se zahvaljujući povoljnijem hrvatskom kreditnom rejtingu, sada postižu povoljniji kreditni uvjeti pa će se stari nepovoljniji zajmovi moći otplaćivati jeftinijim novcem. Tako je početkom veljače u Japanu dogovoren plasman novog izdanja samurajskih obveznica u vrijednosti 215 milijuna dolara na rok od pet godina i 2,5 posto godišnjih kamata. To su dosad najpovoljnije kamatne stope postignute na tom tržištu.
Ovoga tjedna izaslanstvo Vlade pregovara u najvećim europskim financijskim središtima o novom plasmanu hrvatskih euroobveznica. Računa se na plasman u vrijednosti oko 500 milijuna eura na rok od sedam do deset godina. Ta će izdanja obveznica, ističu u Ministrstvu financija, Hrvatskoj omogućiti da u cijelosti podmiri ovogodišnje kreditne obveze te da stare nepovoljnije kredite nastavi refinancirati jeftinijim novcem. (Hina)