Jutarnji list: 01. 03. 2001.
Dnevni osvrt
O ponovno aktualiziranom pitanju uloge Hrvatske u ratu u BiH piše Ivanka TomaKlimav kompromis
Kakva je bila uloga Hrvatske u ratu u BiH? Nikakva, kao što tvrde u HDZ-u i dijelu šestorke!? Ili je HDZova vlast izvršila agresiju na BiH, kako je nedavno izjavila predsjednica HNS-a Vesna Pusić? Je li Tihomir Kuhar kao pripadnik 175. brigade HV-a po zapovijedi generala HV-a bio agresor u BiH ili je "obični dezerter koji priča notorne besmislice", što mu je prišio Drago Krpina? Aktualna bi vlast najradije da ih nitko ništa ne pita. Zbog izjave o agresiji na BiH Vesni Pusić je u Saboru izrečena opomena, a onda je premijer stao u njezinu obranu, navodeći da predsjednica HNS-a, iako se s njom ne slaže, ima pravo na vlastito mišljenje. U međuvremenu je Haaški sud u uvodu presude Dariju Kordiću naveo da rat u BiH nije imao karakter građanskoga, nego međunarodnoga sukoba. Premda to nije prva presuda u kojoj se oružani sukob u BiH kvalificira kao međunarodni (istu ocjenu sadrži i presuda Blaškiću), predsjednika Sabora Zlatka Tomčića to je začudilo. Kako je tema ponovo aktualizirana, o njoj se oglasio i premijer Račan, podsjetivši da se svojedobno uime Hrvatske odbio ispričati za rat u BiH jer smatra da Hrvatska nije bila agresor u toj državi. Takvoj retorici pridružio se i Mesić najnovijom tvrdnjom da rat u BiH nema karakter međunarodnog sukoba. Argumentirajući izrečeno, Mesić je naglasio da Tuđman nikada nije donio odluku da postrojbe HV-a prijedu državnu granicu, niti je Hrvatski sabor ikada takvu odluku potvrdio.
- Ako su dijelovi Hrvatske vojske prešli granicu, onda za to trebaju odgovarati oni koji su ih poveli - rekao je Mesić i zavrtio priču individualne odgovornosti.
Osim što dobro zvuči, individualna odgovornost Mesiću se vjerojatno učinila i kao mogući kompromis između stvarne uloge Hrvatske u ratu u BiH o kojoj svjedoče ljudi koji su se protiv svoje volje borili s Bošnjacima, te aktualne politike šestorke sažete u saborskoj Deklaraciji, gdje piše da je Hrvatska vodila isključivo obrambeni rat. No, kompromis je klimav, kao i argumenti. To što Tuđman nije donio pismenu odluku o slanju HV-a u BiH i što je Sabor nije formalno potvrdio ne znači ništa. Nisu valjda Drago Krpina, Josip Lucić i tadašnji načelnik
Glavnog stožera Janko Bobetko iza leđa Franji Tuđmanu i svim tadašnjim moćnicima 175. brigadu HV-a u prosincu 1993. poslali u Prozor Individualna odgovornost koju spominje Mesić zasigurno postoji, no iza nje je stajala politika tadašnje stranke na vlasti, i to treba jasno reći. Istina je da je najveći dio Hrvata bio protiv rata s Bošnjacima i da ga nisu podržavali ni svi u HDZ-u. No, istina ima i drngu stranu od koje i nova vlast, premda ni kriva ni dužna - bježi.