Glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte podigla je optužnicu za napade JNA na Dubrovnik i okolicu. Tužiteljica del Ponte potpisala je optužnicu još 22. veljače o. g., a američka sutkinja Patricia Wald je potvrdila u utorak 27. veljače. Prema odluci tužiteljice i imena optuženih i sadržaj optužnice do daljnjeg ostaju pod pečatom. Del Ponte je jučer preko svog ureda tek objavila da je na optužnici "više osoba", koje su optužene za teška kršenja ženevskih konvencija, kršenja ratnog prava i običaja u napadu JNA na dubrovačku regiju od 1. listopada do 31. prosinca 1991. Optužnica ima 16 točaka, uključujući ubojstva, okrutno postupanje, napade na civile, vojno neopravdanu uporabu vojne sile, protupravne napade na civilne objekte, uništenje povijesnih spomenika, namjerno uništavanje sela i pljačku privatnoga i javnog vlasništva.

Pitanje je međutim kako osigurati izručenje optuženih Haaškom sudu ako SRJ i dalje odbija predaju optuženika sudu uz obrazloženje da bi time kršila svoj ustav? Odnosno, je li Crna Gora spremna surađivati sa Sudom do te mjere da izruči nekog od optuženih, ako se nalazi na njezinu teritoriju, i to mimo postojećeg ustava SRJ, pokazujući i potvrđujući time svoju neovisnost o Srbiji i SRJ. Izvori tužiteljstva kažu kako ne bi imali ništa protiv da im netko preda optuženika, ako u tome prepozna svoj interes.

Dok se tekst optužnice ne objavi i dok optuženici ne budu uhićeni, može se samo nagađati o njihovim imenima. Imajući u vidu da haaško tužiteljstvo nastoji dosegnuti najviše razine zapovijedanja i politički vrh, kao i dosadašnje medijske špekulacije, jedan od kandidata za mjesta na ovoj optužnici mogao bi biti Momir Bulatović, tadašnji predsjednik Crne Gore i po funkciji zapovjednik Teritorijalne obrane koja je kao sastavni dio JNA sudjelovala u napadima na Dubrovnik i okolicu. Među visokim kandidatima je i Branko Kostić, tadašnji predsjednik krnjega jugoslavenskog Predsjedništva, koje je nakon srpsko-crnogorskog puča preuzelo zapovijedanje nad JNA. Ozbiljni su kandidati i vojni zapovjednici, među ostalima zapovjednik napada na grad i pomorske blokade grada Pavle Strugar. Uz te potencijalne optuženike nikšićki tjednik "Onogošt" je, pozivajući se na svoje izvore, u listopadu prošle godine kao moguće optuženike za napade na Dubrovnik naveo i vojne zapovjednike Miodraga Jokića i Milana Zeca.

DEN HAAG Višnja Starešina

DUBROVNIK - Saborski zastupnik i član Županijskoga doma u Odboru za pitanja hrvatskih branitelja Srećko Kljunak napomenuo je jučer da je on još 1997. godine na sjednici Županijskoga doma postavio pitanje tadašnjem ministru vanjskih poslova Mati Graniću o pokretanju istrage protiv ratnih zločinaca koji su napali Dubrovnik.

- Tada sam dao i imena nekoliko ljudi za koje imam dokaz da su sudjelovali u napadu na Dubrovnik. Riječ je o generalu Ratku Mladiću, koji je 1992. godine na dubrovačkom bojištu bio "moralna podrška" svojim istomišljenicima, general-pukovniku Pavlu Strugaru, "komandantu dubrovačko-hercegovačkog ratišta", i general-majoru Ratomiru Damjanoviću, komandantu podgoričkoga korpusa. Postoje dokazi za njihovo djelovanje i djelovanje njihovih istomišljenika - tvrdi Kljunak.

- General Janko Bobetko uzeo je iz dubrovačkog Centra za obavještavanje audiovrpce snimljene u vrijeme ratnih operacija, na kojima se spominju ta i druga imena. Koliko znam, ti su dokazi dostavljeni Glavnom stožeru RH - kaže Kljunak. (K. O.)

PODGORICA - Na vijest da je glavna tužiteljica Međunarodnog suda za ratne zločine Carla del Ponte 27. veljače podigla pod pečatom optužnicu "protiv nekoliko ljudi" zbog pohoda bivše JNA na Dubrovnik, u Crnoj Gori još nema nikakvih reagiranja.

U jučerašnjem intervjuu za radio Deutsche Welle predsjednik Đukanović je izjavio da ne vidi ni jedan razlog zbog kojeg bi Haaški tribunal pokrenuo pitanje njegove odgovornosti za događaje oko Dubrovnika. - Kada bi se dogodilo da u bilo kojem svojstvu budem pozvan u Haag, tom bih se pozivu bez razmišljanja odazvao zato što mislim da nisam ničim pridonio ni početku ni razbuktavanju rata - rekao je Đukanović. Dopredsjednik crnogorske vlade dr. Dragiša Burzan vijest je ocijenio očekivanom: "To je dobro ne samo zato što oni koji su krivi moraju odgovarati, već i stoga što je krivnju neophodno individualizirati kako bi ona bila skinuta sa svih građana Crne Gore", rekao je Burzan. (O. O.)