Vjesnik: 02. 03. 2001.
Svatko od nas dužan dvije tisuće dolara!
Prema najnovijim službenim podacima Hrvatske narodne banke, inozemni dug Hrvatske premašio je u studenome prošle godine prvi puta 10 milijardi američkih dolara. To ukratko znači da na svakog stanovnika Hrvatska otpada više od dvije tisuće dolara inozemnog duga.
Taj podatak i ne bi bio toliko zabrinjavajući kada bi se novi posuđeni kapital ulagao u nove investicije, ponajprije u izvozno orijentirane gospodarske grane, što bi pridonijelo ubrzavanju tempa gospodarskog razvoja, a istodobno olakšalo otplatu nagomilanih dugova. Problem je, međutim, u tome što se novac dobiven zaduživanjem u inozemstvu do sada uglavnom nije koristio za razvoj nego za otpl
atu starih dugova i financiranje posljednjih godina nabujale javne potrošnje.Taj je problem naglašen nakon 1996. godine, kada je počelo naglo povećavanje inozemnog duga Hrvatske zbog uključivanja dotad reprogramiranog duga Londonskom i Pariškom klubu. Tako je hrvatski inozaduženje krajem te godine iznosilo 5,3 milijarde dolara, a već krajem 1998. godine doseglo je gotovo 9,6 milijardi dolara. A podjednako brzo rastao je i udjel vanjskog duga u bruto domaćem proizvodu.
Sretna je okolnost u svemu da je Hrvatska posljednjih mjeseci, zahvaljujući političkim promjenama i početku reformi u gospodarstvu, došla u naizgled apsurdnu situaciju da se novim zaduživanjem ustvari smanjuje ukupan inodug države. Objašnjenje leži u činjenici da su poznate svjetske specijalizirane agencije nagradile započete promjene poboljšanjem kreditnog rejtinga Hrvatske, što je smanjilo cijenu kapitala kod novih posudbi.
Ukratko, Hrvatska će se ove godine na stranim financijskim tržištima po povoljnijim uvjetima zadužiti za nešto manje od 740 milijuna dolara (uskoro počinje prodaja obveznica vrijednih 500 milijuna dolara) i većinu će toga novca iskoristiti za otplatu nepovoljnijih dugova iz prošlih godina koji dospijevaju ove godine.
Ali to je samo malo olakšanje u inače, za državni proračun i Ministarstvo financija, prilično teškom servisiranju vanjskog duga. Jer samo bi ove godine trebalo otplatiti gotovo dvije milijardi dolara glavnice i više od 500 milijuna dolara kamata. Gotovo jednako teška situacija će biti i dogodine, kad nas očekuje otplata 1,4 milijardi dolara glavnice te više od 380 milijuna dolara kamata, dok će se nakon toga rate za otplatu početi ubrzano smanjivati.
Puno veće olakšanje bit će kad se javna potrošnja smanji, a punjenje državnog proračuna, zahvaljujući ozdravjelom gospodarstvu, olakša toliko da se nova inozaduženja mogu, umjesto za servisiranje starih dugova, koristiti za razvojna ulaganja.
Željko Bukša