ZAGREB, 2. ožujka - U pripremi obrazloženja tužbe kojom Hrvatska pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Haagu za genocid tuži SRJ sudjelovalo je između 40 i 50 ljudi, izjavio je zamjenik premijera Goran Granić na konferenciji za novinare u petak. Dodao je da je memorijal u kojem Hrvatska obrazlaže odgovornost SRJ i tamošnjega vodstva za genocid u Hrvatskoj od 1991. do 1995. ujedno korisna informacija glavnoj tužiteljici Haaškoga suda (ICTY) Carli del Ponte. Prikupljeni dokumenti pridonose i optužnici protiv Slobodana Miloševića, a naše su procjene da će se njima opravdati podizanje optužnice i protiv Vojislava Šešelja, koji dosad nije tužen pred ICTY-jem, kazao je Granić. Nije isključeno, napomenuo je, da će ti materijali pomoći i u podizanju optužnica protiv drugih ratnih zločinaca koji su građani Hrvatske, a sada su u Srbiji.

Ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević podsjetio je da je tužba protiv SRJ bila problematično sročena, za što je američki odvjetnik David Rivkin naplatio više od milijun dolara. Ministar je stoga posebno zahvalio domaćim stručnjacima, Ivanu Šimonoviću, Ivi Josipoviću i Jakši Muljačiću, koji su se prihvatili posla obrazlaganja tužbe pred Sudom u Haagu. Veleposlanik Hrvatske pri UN-u te pravni zastupnik pred ICJ-em Šimonović upozorio je da je memorijal, predan tom sudu, nejavni dokument sve do faze javne rasprave koja, čini se, neće uslijediti u iduće tri godine. Naglasio je da se u tom dokumentu navodi pet zahtjeva: da ICJ konstatira genocid u Hrvatskoj u razdoblju od 1991. do 1995. te da su Hrvati istodobno bili glavne žrtve tog genocida. Nadalje, ističu se obveze SRJ da kazni sve počinitelje genocida koji su joj dostupni, da omogući spoznavanje istine o nestalim osobama, vrati kulturna dobra otuđena iz Hrvatske te da nadoknadi štetu u Hrvatskoj i pojedinim građanima učije ime hrvatska Vlada djeluje. Suzastupnik pred ICJ-em Ivo Josipović pripomenuo je da su dokumenti prikupljani za tužbu istodobno i početak napora da se sustavno prikupi građa o Domovinskom ratu.

Zašto tužba pred ICJ-em nije uslijedila prije? Šimonović je kazao da je u pravnom smislu, posrijedi iznimno težak slučaj jer nije lako dokazati odgovornost za genocid. Upozorio je da je genocid počeo 1991., dakle i prije konstituiranja SRJ. S osnivanjem Haaškoga suda očekivalo se da tamošnji procesi uključe sva događanja i potvrde genocid. »Iz niza razloga ta cjelina nije došla do izražaja u Haagu, pa je zato naknadno pokrenuta tužba pred ICJ-em«, naglasio je.

Ivanišević je kazao da je u Rivkinovoj koncepciji tužbe jedna od inkriminacija teretila SRJ za genocid nad Srbima jer je, prema Rivkinovu tumačenju, SRJ pozvala Srbe da napuste »krajinu« nakon »Oluje«. Kakve posljedice ta tvrdnja može imati za Hrvatsku ne treba ni tumačiti, zaključio je ministar. Šimonović je dodao da bi u nastavku procesa pred ICJ-em SRJ mogla pokrenuti protutužbu protiv Hrvatske te optužiti Hrvatsku za genocid nad Srbima. U takvim slučajevima Sud se ne upušta u analizu je li bilo genocida, već samo utvrđuje tko je u kojoj mjeri pridonio genocidu, pojasnio je dodavši da činjenice ne upućuju na postojanje genocida nad hrvatskim Srbima.

Vinka Drezga