Proglašenjem Hrvatske samouprave u BiH s odgodom roka primjene od 15 dana HDZ BiH opasno je zaoštrio situaciju. Moguće je da će međunarodna zajednica preko Ureda visokog predstavnika u BiH uskoro oštro reagirati i bosanskohercegovačkim Hrvatima uvesti sankcije kojima bi se primjerice, dužnosnicima HDZ-a onemogućila putovanja, a predstavništva inozemnih pod većinskom vlašću Hrvata BiH bi se zatvorila. Osim toga, blokirali bi se računi Hercegovačke banke te velikih poduzeća na tom području.

Druga je mogućnost da se pričeka istek roka od 15 dana koji je Hrvatski narodni sabor međunarodnim predstavnicima ostavio kao vrijeme za razmišijanje o drukčijoj konstituciji postdaytonske Bosne. Ako se u stavovima Hrvatskoga narodnog sabora, odnosno HDZ-a BiH ništa ne promijeni, aktivirale bi se sankcije. Trenutak koji bi signalizirao konačno odmetništvo hadezeovskih Hrvata iz tronacionalne, zajedničke domovine Bosne i Hercegovine bio bi onaj u kojem bi se novac, odnosno porezi počeli organiziranim financijskim kanalima prikkpljati za Samoupravu i u kojem bi se ta područja izdvojila izvan financijskih dosega Sarajeva. Pretpostavlja se da bi tada došlo do posvemašnje financijske blokade prostora nekadašnje Herceg Bosne. Treće, moguće je odstupanje BiH Hrvata i ako međunarodna zajednica ništa ne ponudi zauzvrat. No, bez ustupaka, to bi moralo značiti i politički i svakojaki fijasko vladajućih u hadezeovskoj garnituri. Najmanje je vjerojatno izvjesno "približavanje" stajališta u kojem bi ulogu mogla imati diplomacija Republike Hrvatske. Takav su ishod svi međunarodni čimbenici rezolutno odbili. Ako dođe do sankcija, hadezeovski Hrvati nastavit će održavati karizmu "naroda žrtve", tako blisku narodima na ovim prostorima. Razlog tobožnje mržnje prema Hrvatima jelavićevci će lako protumačiti, na primjer time što su Hrvati bili oni koji su se suprotstavili opstanku (velikosrpske) Jugoslavije.

Povod posljednje višemjesečne eskalacije sukoba s međunarodnom zajednicom bila su sporna izborna pravila po kojima svoje predstavnike u Dom naroda Federacije BiH više nisu birali hrvatski zastupnici, nego cjelokupni sastav županijskih skupština u Federaciji, a u kojima su Hrvati u odnosu na Bošnjake u manjini. Tako su zapravo Bošnjaci birali hrvatske predstavnike, kao što su i Hrvati birali bošnjačke. Unatoč tome, od 30 hrvatskih predstavnika u Domu naroda Federacije BiH HDZ je dobio 16 mjesta, što bi bilo dovoljno da HDZ drži u šahu federalnu vlast. No, da veto može biti samo formalan, svjedoči OHR-ovo obezvređenje Jelavićeva veta na izbor esdepeovca Božidara Matića za predsjednika Vijeća ministara BiH.

OHR i ostali međunarodni čimbenici servisiraju bosansku vlast kao protektori, ali ne može se zaboraviti zašto je do protektorske vlasti u BiH došlo. Odlazak stranaca iz te zemlje i prepuštanje BiH samoj sebi, vrlo vjerojatno, značilo bi novi rat. Stranci jasno podržavaju i provode onu politiku koja isključuje ekstremističke opcije, dakle i one separatističke, i srpske i hrvatske. Pritom oni na uvođenju pravne države u BiH rade tako da protežiraju integralističke političke snage u BiH. To im se ne može zamjeriti. Sve vrijeme međunarodnaje zajednica, uz neke alternativne opcije, kakva je bila Owenov plan za BiH koji je predviđao tri entiteta, zagovarala cjelovitu BiH. Čak i da su argumenti za cijepanje zemlje bili ne znam kako jaki, međunarodna zajednica ne smije dopustiti mijenjanje granica europskih država po etničkom principu. Presedan bi izazvao opći kaos.

Srpski separatizam u BiH "smiren" je osnivanjem Republike Srpske, a koliko god je ekstremističla SDS opet najjača snaga u RS-u, Srbi isturuju na čelne pozicije neke koncilijarnije političare i tako čuvaju poziciju koja im relativno odgovara. Hrvatski separatisti nisu "smireni" na takav način, a neće biti, izvjesno je, ni nakon ultimativnog uspostavljanja Samouprave. Stranci su i krajnje pragmatični, na koncu konca udio hrvatskog pučanstva u BiH pao je na samo desetak posto.

Službena je politika šestorke u Hrvatskoj prema Mostaru, prema nedavnoj Račanovoj izjavi, da što prije treba konkretizirati odluku Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti sva tri naroda u BiH na cijelom teritoriju, a zauzima se i za kantonalno uređenje. No, hrvatske vlasti odbacuju jednostrano mijenjanje Daytona (a uspostava Samouprave koja bi imala sve karakteristike trećeg entiteta i države svakako to jest).

Nova predložena hrvatska ustavna određenja o ukidanju mogućnosti glasovanja za Hrvate iz BiH u Hrvatskoj u skladu su sa željom međunarodne zajednice da se ukine dvojno državljanstvo za Hrvate u BiH. Gotovo automatsku mogućnost stjecanja državljanstva za Hrvate u svijetu, kakvu nudi Hrvatska, nema nijedna druga država. O još jednoj dimenziji sukoba hadezeovskih Hrvata s međunarodnom zajednicom hrvatska politika mora voditi računa. Nakon uličnog zauzimanja za osumnjičenike za ratne zločine, "zaštita" bosanskohercegovačkih Hrvata druga je na listi prioriteta desničarske parlamentarne i izvanparlamentarne opozije. Iako na tome ne može okupiti mase u Hrvatskoj, može ipak neprestance podastirati još jedan "dokaz" za "izdajničku" politiku Mesića i Račana.