Hrvatski narodni sabor u subotu je u zapadnom Mostaru donio odluku o ustroju nove samouprave u Bosni. 'Međužupanijsko vijeće' trebalo bi predstavljati novu vladu Hrvata u Bosni i Hercegovini. Trebali bi dobiti i vlastiti ustav. Pri tomu su obrisi cijelog pothvata za sada prilično nejasni. Visoki predstavnik međunarodne zajednice Wolfgang Petritsch u osobnoj je izjavi unaprijed odbio takvu nakanu. Radikalni elementi pokušavaju ustrojiti ilegalne strukture, zbog vlastite koristi, rekao je. Da one služe samo za bogaćenje nekih korumpiranih ljudi. Oni koji sudjeluju u antidaytonskim aktivnostima i usporednim strukturama, čine kažnjivo djelo. Narodni sabor u Mostaru prema agencijskim se izvješćima sastojao od 580 političara i poslovnih ljudi. Taj gremij diplomati u Sarajevu drže stranačkom skupštinom bez ikakvih ovlasti.

Isto tako treba uzeti u obzir da su tu okupljeni vodeći ljudi i na zadnjim izborima iza sebe imali veliku većinu bosanskih Hrvata - oni čine 15 posto stanovništva. Ante Jelavić, član bosanskog tročlanog predsjedništva i vođa hrvatskih nacionalista, visokom je predstavniku i međunarodnoj zajednici postavio ultimatum: u roku od dva tjedna moraju pristati na promjenu izbornoga zakona i ponavljanje izbora, tada bi se pripreme za samoupravu obustavile. U izborima u studenom po novim su izbornim pravilima nastali većinski odnosi koji ne odgovaraju hrvatskim (a ni bosanskim) nacionalistima. Razumije se da mjerodavna međunarodna mjesta ne mogu zastupati takve zahtjeve.

Po mišljenju hrvatskih nacionalista u Bosni, njihova narodnosna skupina kao manjina u većinski muslimanskoj federaciji i bez vlastitog teritorija, ima status naroda drugoga razreda kojemu su osim toga dugogodišnjim manevrima međunarodnih predstavnika pokradeni njihovi glasovi. Zaključak narodne skupštine smjera i na oživljavanje ukinute 'HercegBosne' i stvaranje 'trećeg entiteta' u Bosni, iako se to ne govori otvoreno. Zahtjev za trećim entitetom hrvatski je predsjednik Tuđman postavio na zadnjoj tiskovnoj konferenciji prije smrti. 'Herceg-Bosna' zvala se tobožnja država bosanskih Hrvata tijekom rata. Poslije mirovnoga sporazuma iz Daytona 1995. utopila se u muslimansko-hrvatskoj federaciji. Ona pak u područjima pod bošnjačkom i hrvatskom vlašću unatoč formalnoj fuziji do danas ima neformalno odvojene upravne strukture a i dvije odvojene vojske. Usporedne vlasti praktički već postoje.

'Zašto ne bismo imali hrvatsku republiku ako Srbi imaju svoju srpsku republiku, pitaju hrvatski nacionalisti. U srpskoj republici za sada novo nacionalističko vodstvo ubrzava približavanje Srbiji, u skladu s Daytonskim sporazumom i pod nadzorom visokog predstavnika. Na cijelom državnom području, bez obzira je li u srpskoj republici ili u federaciji, Bošnjaci, Srbi i Hrvati morali bi ustavnopravno biti priznati kao konstitutivni. narodi. U skladu s time i njihova bi tri jezika koja se ionako jedva međusobno razlikuju, trebala posvuda vrijediti kao službeni jezici. Status manjine - koji na Balkanu načelno slovi kao diskriminacija - trebalo bi dakle posvuda ukinuti za sva tri naroda. Među ostalim je i to pitanje definicije prije deset godina u Hrvatskoj izazvalo rat.