Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o lokalnoj samoupravi te Nacrtom zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne uprave i samouprave uvode se određeni pomaci u teritorijalnom ustroju. Primjerice, status grada prema predloženim zakonskim rješenjima moglo bi imati ono mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika. Samo iznimno gradom bi se moglo zvati i manje mjesto ako za to postoje posebni povijesni, geoprometni i gospodarski razlozi. Gradovi iznad 30.000 stanovnika mogli bi preuzeti i neke poslove iz djelokruga županije, ako ih mogu sami financirati. Jedna je od novosti da se u gradovima mogu osnivati gradski kotarevi ili gradske četvrti kao posebni oblici mjesne samouprave. Župan više ne bi bio produžena ruka države, nego vrh izvršne vlasti županije kao jedinice područne samouprave.

Prema izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju, od 1. srpnja novac za zaštitu neosiguranih osoba više se ne bi osiguravao iz državnog proračuna nego iz proračuna županija, odnosno Grada Zagreba. Tko ima pravo na tu vrstu osiguranja utvrđivalo bi se na temelju posebnih kriterija koje propiše ministar socijale. Županije i Grad Zagreb morat će također preuzeti zdravstvenu zaštitu poljoprivrednika starijih od 65 godina.

Vlada je pripremila i izmjene Zakona o socijalnoj skrbi koje predviđaju spuštanje nadležnosti za domove za starije i nemoćne osobe s države na jedinice lokalne samouprave. Iz državnog proračuna i dalje bi se financirali izdaci za zaposlene, te investicije u centre za socijalnu skrb, zatim domovi za djecu, domovi za mentalno oštećene osobe. Jedinice lokalne samouprave preuzele bi financiranje tekućih izdataka, izdataka za zaposlene u domovima umirovljenika, za tekuće održavanje.

Školski odbori srednjih škola ubuduće bi samostalno donosili statut škola, bez suglasnosti Ministarstva prosvjete, prema izmjenama Zakona o srednjim školama ravnatelji srednjih škola birali bi se na temelju javnog natječaja, a imenovao bi ih školski odbor. U školskom bi odboru bila četiri člana po izboru nastavničkog vijeća, jedan član po izboru roditelja, a dva člana po odluci predstavničkog tijela područne samouprave. Državni bi proračun dao novac za zaposlenike u redovnom nastavnom programu srednjih škola, za školovanje na jeziku manjina, za programe darovitih učenika te učenika s teškoćama u razvoju. Lokalne vlasti trebale bi osigurati održavanje škola, nastavna sredstva i pomagala, materijalne troškove, novac za prijevoz zaposlenika.... Decentralizacija zahvaća i kulturne ustanove.