ZAGREB, 8. ožujka - Slobodanu Miloševiću mora se suditi u Haagu, istaknula je u četvrtak za Vjesnik glasnogovornica glavne tužiteljice ICTY-ja Florence Hartmann. . »Njemu se kani suditi i u Srbiji i to zbog korupcije ili drugog financijskog kriminala. ICTY, međutim, za to nije nadležan i to se prepušta domaćemu sudstvu. Ističem ipak da Sud u Haagu ima prednost u tim sudskim pitanjima, budući da se Miloševića tereti za ratne zločine. Miloševića dakle prvo treba izručiti Haagu pa tek onda prepustiti Beogradu da se bavi njegovim gospodarskim kriminalom«, pojasnila je ona.

»Suđenje Miloševiću u Beogradu moglo bi biti prihvatljivo, ali samo ako se tamo održi dio procesa. Pod tim uvjetom to bi značilo tehničko olakšanje i pojednostavljenje suđenja Miloševiću. U svakom slučaju, Miloševiću se u Beogradu ne smije suditi u odsutnosti«, ocijenio je za Vjesnik dr. Ivo Josipović, stručnjak za odnose s Haagom. No, dodaje on, potpuno premještanje suđenja Miloševiću u Beograd neprihvatljivo je jer bi to narušilo cijeli sustav suđenja za ratne zločine. Prema riječima Zvonimira Šeparovića, predsjednika Hrvatskoga žrtvoslovnog društva, najava Tribunala o djelomičnom suđenju Miloševiću u Beogradu zaprepašćujuća je i treba je primiti s indignacijom.

Na upit do kojega roka Haag računa da će Milošević biti priveden Sudu, Hartmann je istaknula da Tribunal nije postavio rok, ali, podsjeća, od svibnja 1999. pokrenuta je optužnica protiv njega i njegovo je ime na tjeralici. »Otad je Milošević praktički bjegunac. I optužnicu i tjeralicu predali smo vlastima SRJ koje imaju obvezu izručiti ga. Kad će to učiniti, ne znam«, rekla je. Hoće li se u tome ICTY rukovoditi rokovima poput 10., odnosno 31. ožujka koje su postavili Beograd, odnosno američki Kongres? »Prvi rok, dakle 10. ožujka postavile su vlasti u Beogradu do kojega bi htjele uhititi Miloševića zbog suđenja u slučajevima korupcije. To se, dakle, ne odnosi na nas«, odgovorila je Florence Hartmann. Drugi rok do kraja mjeseca postavio je Kongres i uz to vezao pomoć SRJ, te »Beograd sada ima mogućnosti ispuniti svoje međunarodne obveze«. Na upit očekuje li se od Beograda da do 31. ožujka izruči Miloševića Haagu, ona je odgovorila da se od SRJ očekuje da do tada »pokaže dobru volju da je spremna surađivati s Tribunalom te da prebaci neke bjegunce u ICTY. Pritom, Milošević ne treba biti prvi. Beograd ima velik izbor jer je popis optuženih zločinaca vrlo dugačak«, zaključila je Hartmann.

»Nema promjene politike Haaškoga suda spram problematike ratnih zločinaca niti je došlo do podjele u haaškom tužiteljstvu«, izjavila je u četvrtak za Vjesnik Osvrnuvši se na izjave zamjenika glavne tužiteljice Grahama Blewitta o tome da je suđenje Slobodanu Miloševiću moguće organizirati dijelom i u Beogradu, Hartmann je kazala: »To je izvađeno iz konteksta, odnosno predavanja koje je Blewitt održao na institutu u Londonu. Očito su neki novinari koji su bili tamo, uhvatili neke rečenice i izvukli ih iz konteksta«. Dodala je da »nema nikakve razlike ni nesuglasica u stavovima i djelovanju Tribunala«.

U više navrata, naime, upravo je Hartmann za Vjesnik isticala kako je stav Tribunala da se najzloglasnijim zločincima mora suditi u Haagu. Blewittovo predavanje i ponešto drukčije ocjene o tom pitanju izrečene na Međunarodnom institutu za strateške studije u Londonu, uznemirili su ovdašnju javnost. No, iz Blewittovih riječi proizlazi kako »postoji mogućnost da bilo koja strana, i tužitelji i obrana, od sudskoga vijeća zatraži da se pojedini svjedoci saslušaju, primjerice, u Beogradu«, objasnila je Hartmann. »To je pravilo ICTY-ja. Dakle, ako neki svjedok ne može doći u Haag, može se odobriti saslušanje u Beogradu«, pripomenula je.