Plan o rekompoziciji BiH baziran je na prijedlogu što ga je prije sedam godina objavio Ivo Komšić. Po njemu, ukinula bi se sadašnja podjela na Federaciju i Republiku Srpsku, Bosna i Hercegovina bila bi federalizirana, sastavljena od dvanaestak ili nešto više kantona, bez prava na njihove posebne odnose sa susjednim državama.

U Hrvatskoj vladajuća šestorka posljednjih dana, nakon proglašenja takozvane hrvatske samouprave u Mostaru, intenzivno vijeća o tome kako bi trebala biti uređena Bosna i Hercegovina. I ne vidi u tome ništa čudno ni neprilično. Svoje će zamisli idućih dana staviti na papir i dostaviti tamo gdje se odluke donose. Premijer s tim u vezi intenzivno komunicira s predstavnicima međunarodne zajednice, navodno je riječ o pravoj diplomatskoj ofenzivi. Račanov čovjek za BiH, Zdravko Tomac, doslovce kaže da Hrvatska želi svijetu objasniti problem Bosne, jer, kako je rekao, mi to najbolje znamo.

Budišin, ili šestorkin, plan ipak nema mnogo izgleda. Ne zato jer je loš, nego zato jer u ovom trenutku nije realan. Vjerojatno bi se u njemu mogli naći potencijali sposobni za prevladavanje ograničenja koja proizlaze iz Daytona. Daytonski je plan ispunio svoju funkciju zaustavljanja rata, ali se u stvaranju stabilne države nije pokazao dobro skrojenim. Objavljeni plan o preustroju susjedne države nema izgleda jer međunarodna zajednica u ovom trenutku - s otvorenom krizom na Kosovu, u Crnoj Gori i Makedoniji te nestabiliziranom Srbijom nije sklona pokretati veliko redizajniranje Bosne i Hercegovine. Također, svijet je, sve u dobroj volji prema novoj vlasti u Beogradu, i u vezi s Republikom Srpskom spreman na velike ustupke. I Zagrebom kolaju špekulacije da bi se Srbiji gubici na jugu zemlje mogli kompenzirati sa zapadne, prekodrinske strane.

Objavljeni plan o novom preslagivanju BiH možda nije ni zamišljen kao platforma za Dayton 2. Da je stvar ozbiljno rađena - ne bi prije stigla u novine nego do utjecajnih medunarodnih adresa. Poznato je, naime, da takve projekte prvo uglavi tajna diplomacija. Plan za Bosnu možda je u javnost plasiran prije svega iz unutarnjepolitičkih potreba. Da - nakon Mostara a uoči saborske sjednice o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini demonstrira zabrinutost i posvećenost aktualne vlasti toj temi.

To, naravno, ne znači da šestorka nema i nekih vrlo ozbiljnih razloga za užurbanost oko nove BiH-krize otvorene odlukama mostarskog sabora. Međunarodni šef za BiH, Wolfgang Petritsch upozorava da je došlo do povezivanja ekstremista s ove i s one strane granice te da se iz Mostara pokušava destabilizirati i Hrvatska. Drugi je razlog sve ozbiljnija zabrinutost službenog Zagreba da bi međunarodna zajednica svojim povlađivanjem Koštunici ipak na koncu mogla otklizati u faktičko komponiranje male Velike Srbije.