WASHINGTON — Američki State Department u srijedu je poslije podne izdao posebno priopćenje s kojim Sjedinjene Države "izražavaju podršku odluci visokoga međunarodnog povjerenika za BiH" o deložaciji Ante Jelavića s funkcije u vrhu bosanskohercegovačke države. Dokument je, zapravo, bio tek posljednji u nizu reakcija s kojima su washingtonske vanjske političke snage probavljale najnovije odmetništvo "predstavnika vodstva hrvatskog naroda u BiH", i s kojima su gotovo u koru, bez jedne jedine simpatije, osuđene "sebične" namjere stranačkih prvaka hercegovačkog HDZ-a.

Potez Wolfganga Petritscha u Washingtonu se iznad svega vidi "dostojnim odgovorom na izvanustavne manevre" poduzete od strane Ante Jelavića i "ostalih ekstremističkih elemenata" u političkoj partiji kojoj pripadaju. Bez izričitog spominjanja HDZ-ova imena, američka je vlada željela ponuditi svoje tumačenje prema kojemu odluka o uklanjanju Jelavića i još trojice hrvatskih predstavnika s državne funkcije u BiH "nije usmjerena protiv hrvatskog naroda", već protiv ekstremista koji "odbacuju legalne institucije i procese, a u nastojanju da proguraju svoje osobne interese nauštrb interesa bosanskih Hrvata".

Amerikanci, zapravo, namjere Jelavića i ostalih iz vrha hercegovačkog HDZ-a definitivno vide kao jedan od posljednjih očajničkih poteza da se pokuša ušićariti bilo što od, koliko dojučer politički vrlo aktivnih, snova o "velikoj Hrvatskoj". Najavljeno proglašenje "samovlade" u jugozapadnim kantonima BiH, kao odgovor na manevar međunarodne zajednice kojim je — uoči prošlih studenačkih izbora — "oslabljen etničko-nacionalni faktor u glasovanju", u Washingtonu se ne tretira ništa slabije od odmetništva, te se cijelome slučaju pridaje upravo takvo značenje.

Diplomati iz State Departmenta će ponuditi i viđenje po kojemu aktualni politički prvaci HDZ-a u BiH više nisu gotovo nikakva politička snaga koja bi mogla presudnije utjecati na daljnji razvoj događaja na terenu. Bez aktivne — stranačke i nacionalističke — logistike iz Zagreba, bez podrške preostalih dijelova hrvatskog korpusa u BiH, koji ne gravitiraju "odmetničkim" kantonima i koji su upućeni na poprilično drukčiji način suživota s ostalim etničkim skupinama u državi, Jelavić i ostali de facto su "sami odsjekli granu na kojoj sjede". Odlazeći u krajnost "odcjepljenja" od legalnih institucija države kojoj pripadaju, friško deložirani hrvatski politički prvaci — tvrde u Washingtonu — direktno su otvorili vrata mogućeg rizika novih oružanih sukoba, temeljenih jedino na etničkoj osnovi.

A međunarodnoj zajednici nije ni na kraj pameti dopustiti takav razvoj događaja, baš kao što Amerikancima ne pada na pamet da im bilo tko ugrozi implementaciju daytonskog sporazuma. Ma koliko nesavršen bio dogovor iz 1995., ipak je donio mir u BiH, te uspostavio platformu na kojoj se već neko vrijeme, polako i uz goleme porođajne muke, gradi nova država. Washington, pritom, ni sekunde neće zatajiti kako najveće probleme "projektu BiH" prave upravo dijelovi hrvatskog naroda okupljeni oko HDZ-a, trenutačno suočeni s marginalizacijom svoje (političke) nacionalističke partijske platforme.

Američka je vlada, s druge strane, izrazila svoje zadovoljstvo reakcijom službenog Zagreba koji je, po riječima premijera Ivice Račana, naglasio žaljenje zbog stvarnosti u kojoj je "vodstvo HDZ-a izabralo ekstremno rješenje problema u, inače, vrlo složenoj političkoj situaciji u BiH". Diplomati u State Departmentu nisu propustili primijetiti kako bi prije nešto više od godine dana, "prije dolaska reformske šestorke na vlast", potezi zapravo bili vučeni u Zagrebu. Sada, međutim, HDZ-ovski utjecaj na Hrvate u BiH "sveo se tek na kantone u jugozapadu države", čija pobuna više nikome ne može poslužiti "niti kao bacanje prašine u oči"...